Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pravna lica u Crnoj Gori æe, ukoliko Skupština usvoji Vladin predlog zakona o njihovoj kriviènoj odgovornosti, ubuduæe morati da za njegove prekršaje plate kazne koje mogu iznositi i do pet miliona EUR. Predlog zakona o kriviènoj odgovornosti pravnih lica se prvi put uvodi u crnogorski pravni sistem, jer prema vladajuæoj koncepciji, na taj naèin mogu odgovarati samo graðani. Taj koncept je u više zemalja Evrope napušten prije petnaestak godina, saopštio je ministar pravde Željko Šturanoviæ. On je nakon sjednice Vlade rekao da neke meðunarodne konvencije direktno obavezuju države da u svoj pravni sistem ugrade kriviènu odgovornost pravnih lica. «U Crnoj Gori, po trenutno važeæem pravu, pravna lica mogu odgovarati samo za prekršaje i privredne prestupe, dakle, protiv njih se ne može voditi krivièni postupak niti im se mogu izricati takve sankcije«, rekao je Šturanoviæ. »Kako je uporedna praksa pokazala da pravna lica mogu biti upotrijebljena za ozbiljna krivièna djela, sankcije za privredne prestupe i prekršaje nijesu dovoljne da bi se uspješno odgovorilo na izazove koji se pred savremenim državama javljaju u borbi protiv kriminaliteta«. Uvoðenje odgovornost pravnih lica za krivièna djela, prema njegovim rijeèima, predviðeno je Kriviènim zakonom, a Vlada je Predlogom željela da obezbijedi njenu adekvatnost, ne dovodeæi u pitanje osnovne principe kriviènog prava. Predloženo je da pravna lica za kriviènu odgovornost mogu biti kažnjena novèanu ili gašenjem, a ostale sankcije podrazumijevaju uslovnu osudu i zabranu obavljanja djelatnosti. Iznos novèane kazne zavisiæe od uèinjene štete ili pribavljene protivpravne imovinske koristi i biæe od dva do sto puta veæa od njih. Ukoliko kriviènim djelom nije uèinjena šteta ili pribavljena protivpravna imovinska korist ili je nju teško utvrditi u razumnom roku, sud æe odrediti kaznu od hiljadu do pet miliona EUR. Kaznenu evidenciju vodiæe Centralni registar Privrednog suda u Podgorici, a podaci iz nje moæi æe da budu korišæeni kod odmjeravanja kazne za novo krivièno djelo ili prevenciju. «Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazloženi zahtjev, dati državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu«, pojasnio je Šturanoviæ. (kraj) anf/bvm