Podgorica, (MINA) – Predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapiæ kazao je veèeras da sa zebnjom oèekuje presudu Meðunarodnog suda u Hagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog genocida poèinjenog tokom rata u toj državi od 1992. do 1995. godine. »Sa zebnjom oèekujem šta æe biti. Strepim, jer u periodu dok je Crna Gora bila u zajednici, nije bilo realnog zastupnika crnogorskih interesa. Crna Gora je trebala, dok je bila u Državnoj zajednici, da ima svog predstavnika pred Meðunarodnim sudom u Hagu«, kazao je Krivokapiæ Televiziji Crne Gore. On je kazao da je greška što je ta moguænost propuštena. »Imamo meðu onim jakim podržavaocima Crne Gore ljude koji su svjetski vrh u tome. Profesor Pol Vilijams je svjetski vrh u oblasti meðunarodnog prava«. »Nismo ga iskoristili. Strepim zbog pravnih neaktivnosti, a ne suštinskog položaja Crne Gore, jer se spor može izgubiti i kada ste "pravi" ako nijeste dobro branili svoje interese«, objasnio je Krivokapiæ. On se nada da æe »suština nadvladati propuštene forme pasivne legitimacije Crne Gore i izjave na crnogorskoj politièkoj sceni, koje mogu biti pogubne u dokazivanju«. »Èinjenica da je da pouka mora da ostane u Crnoj Gori zauvijek. Kada se ne pitate o svojoj sudbini, kada nijeste slobodan èovjek, narod ili država, onda mogu da vas podvedu pod šta hoæe, zloupotrijebe, uništavaju i da budete krivi«, ocijenio je Krivokapiæ. Upitan šta oèekuje od sjutrašnje sjednice spoljno-politièkog komiteta Savjeta Evrope (SE) na kojoj æe biti razgovarano i o prijemu Crne Gore u tu organizaciju, on je rekao da oèekuje pozitivnu odluku »poslije toliko lutanja, koje ima svoja objašnjenja«. »Ono što je uradila Skupština usvajanjem Deklaracije o minimumu principa koje treba ugraditi u ustav za prijem u SE dobar je znak da je Crna Gora sazrela. Ali, i da je sazrela kolektivna svijest i odgovornost da branimo interese Crne Gore i pred SE i drugim institucijama«, objasnio je Krivokapiæ. Govoreæi kakav ustav »intimno želi«, Krivokapiæ je kazao da nikada nije bila šira podrška graðanskom konceptu u crnogorskom parlamentu, »ne mislim formalno, nego suštinski«. »Ta podrška je suštinski sazrela, i to se vidi kroz rad Ustavnog odbora koji ima dobru atmosferu, gdje razlike nijesu politikanske, nego u spoznajama u želji da se naðe bolji model«, rekao je on. Upitan je li Crnoj Gori potreban moderniji ili konzervativniji ustav koji bi obezbijedio veæi kompromis na politièkoj sceni, Krivokapiæ je naveo da je najbolji onaj o kome postoji široki konsenzus. »Mislim da treba imati ustav koji æe, naprimjer, u oblasti ljudskih prava ostaviti moguænost da se prilagoðava onome što æe biti rast standarda i zaštite manjinskih prava. Nijesam za striktne norme u toj oblasti, jer bi to dovelo do zamrznutog ustava«, kazao je on. Krivokapiæ tvrdi da Crna Gora ne smije imati ustav koji æe se mijenati u zavisnosti od promjene vlasti, veæ se mora naæi konsenzus o osnovnim vrijednostima društva, što i jeste smisao najveæeg pravnog akta. On smatra da u Ustavnom odboru neæe doæi do preglasavanja u najveæem dijelu normi, èek 95 odsto, nego do dogovora. »Ostaæe tih pet osto, rekao bih istorijsko-politièkih normi i to je mali elemenat koji bi u svakoj zemlji našli«. »Svako se u istoriju vraæa da uzme ono što mu odgovara, ne ono što je bila realnost ili pisano kao realnost. Naša nova generacija istorièara je napravila korak dalje i otvorila te sakrivene strane istorije. O tim istinama treba znati, ali one ne trebaju da budu model po kojima æemo zauvijek riješiti neke stvari u buduænosti«, tvrdi Krivokapiæ. On smatra da postoji moguænost i za kompromis o jeziku u ustavu. »Hajde da uradimo ono što su drugi. Crnogorski mora biti. Da vidimo kako završiti sa tim drugim zahtjevima i naæi ono što je prihvatljivo svima«. Krivokapiæ je podsjetio da Ustavni odbor i pododbori nijesu još raspravljali o djelovima ustava koji se odnose na slobodu vjeroispovjesti. »Pristalica sam da se vjerske zajednuce ne nominuju, veæ da se kaže da su odvojene od države i da je njihova sloboda organizovanja potpuna«, kazao je on, ocjenjujuæi da bi država trebalo da pomaže oèuvanje kulturnih spomenika koji su stvoreni kao religijski objekti. Krivokapiæ je naveo da je sistem pravosuða uznapredovao, podsjeæajuæi da je nakon njegove ocjene »o trulim daskama u sudstvu« došlo do razrješenja nekih sudija. On je kazao da su pred crnogorskim sudstvom kljuèni predmeti, kao i da je država tu da mu pomogne, ali da ono »dobar dio posla mora odraditi samo«. Krivokapiæ je rekao da je spreman da vjeruje državnom tužiocu Vesni Medenici da je njena izjava da nema povjerenje u sudstvo izvuèena iz konteksta. »Pa recimo da to nije tako izjavljeno i nije dobro shvaæeno. Mislim da treba ostaviti prostor tome što je izjavio državni tužilac, jer su pozitivne ocjene u parlamentu o njenom radu i od opozicije i vlasti«, naveo je on. On je ocijenio da izjava ne može biti kljuèna u opredjeljivanju o njeèijem radu. "Meðu onima sam koji vide znaèajan progres u tužilaèkom organizaciji«. Krivokapiæ je dodao da je Medenica donijela novu energiju, aktivnost i kadrovsku obnovu u tužilaèku organizaciji, i da je to pokazalo rezultate. (kraj) del