Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Posljedice krize na svjetskom finansijskom tržištu odrazile su se i na Crnu Goru prije svega kroz smanjenje likvidnosti i poveæanje kamatnih stopa, saopštio je danas sekretar crnogorskog Ministarstva finansija, Damir Šehoviæ. »Realni sektor u Crnoj Gori može imati problema i zbog nepovoljnog kretanja cijena robe, prije svega aluminijuma i èelika«, rekao je Šehoviæ odgovarajuæi na poslanièka pitanja u crnogorskom parlamentu. Šehoviæ je potvrdio da je Vlada pripremila set mjera za zaštitu domaæeg finansijskog sistema, koji æe biti upuæen Skupštini na usvajanje. »Setom mjera garantovaæemo depozite graðana i privrede, koji se nalaze kod poslovnih banaka, do punog iznosa, a garancije æe se odnositi i na meðubankarske kredite i pozajmice«, saopštio je Šehoviæ. On nije odgovorio na pitanje poslanika Pokreta za promjene (PzP), Zarije Pejoviæa, koliki su depoziti graðana i privrede i da li država iz rezervi može pokriti te troškove. Pejoviæ smatra da za to što je rejting crnogorskog bankarskog sektora nizak nije jedini krivac globalna finansijska kriza, veæ velika koncentracija kreditnog rizika. »Agencija Standard end Purs /Standard & Poor's/ (S&P) dodijelila je izuzetno nizak kreditni rejting crnogorskom bankarskom sistemu i svrstala ga u devetu klasu. Ekspanzivni kreditni rast doveo je do visoke koncentracije rizika i njega je CBCG trebalo da ogranièi«, rekao je Pejoviæ. On je kazao da u Crnoj Gori ima 15 velikih depozitara, koji samo u jednoj banci èine 90 odsto svih depozita. Pejoviæ je ocijenio da javnost treba da zna da li neko "trèi u rizik" i da li koristi državne depozite da bi ostvarivao profit. "Nije normalno da za dvije godine jedna banka ostvari enormni rast, kao Prva banka Crne Gore", smatra Pejoviæ. Šehoviæ je kazao da je mjerama predviðena podrška za prijevremene otplate kredita i obezbjeðenje kreditne pomoæi bankama iz državnih i rezervi crnogorske Centralne banke (CBCG). »Omoguæiæemo preferencijalnu kupovinu akcija banke kao i korišæenje obaveznih rezervi na dnevnoj osnovi, uz rivolving od sedam dana«, rekao je Šehoviæ. Predviðene mjere crnogorske Vlade, kako je kazao, podržali su Meðunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB) na nedavnim godišnjim sastancima u Vašingtonu, a u skladu su i sa preporukama Evropske centralne banke (ECB), Evropske komisije (EK) kao i sa mjerama koje su veæ usvojile pojedine zemlje Evropske unije (EU). Šehoviæ je najavio da æe Ministarstvo finansija nastaviti politiku smanjenja fiskalnih optereæenja na plate, èime æe porasti neto zarade i likvidnost ekonomskog sistema. »Sve te mjere æe uticati na ekonomski razvoj, bez znaèajnijih nestabilnosti u finansijskom sektoru«, zakljuèio je Šehoviæ. (kraj) ram/bvm