Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Biznis ambijent u Crnoj Gori prošle godine je, i pored kontinuiranog napretka u prethodnom periodu, donekle bio narušen kriznim porezom i poveæanjem stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), ocijenio je izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA), Zoran Vuleviæ. »Razumijemo potrebu Vlade za konsolidovanjem javnih finansija, ali do toga ne bi trebalo da se dolazi na uštrb kvaliteta poslovnog ambijenta, koji je mukotrpno stvaran svih ovih godina«, rekao je Vuleviæ agenciji Mina-business. On je dodao da je u prošloj godini nastavljen proces eliminisanja biznis barijera, što potvrðuje i poboljšan plasman Crne Gore u Doing Business Izvještaju Svjetske banke za ovu godinu, posebno kada je u pitanju dobijanje grðevinskih dozvola. Crna Gora je na toj listi zauzela 44. mjesto od 189 zemalja obuhvaæenih istraživanjem, ošto je sedam mjesta bolje nego u prethodnom izvještaju. Nastavljeno je, prema rijeèima Vuleviæa, i pojednostavljivanje procedura i skraæivanja rokova prilikom obezbjeðenja dokumentacije za dobijanje razlièitih dozvola. »Sve u svemu, stvari se, ipak, kreæu uzlaznom linijom, posebno ako uzmemo u obzir èinjenicu da je poveæanje poreza u prošloj godini bilo samo privremena mjera«, naveo je Vuleviæ. On je dodao da nelikvidnost, otežana napalta potraživanja i problem obezbjeðenja novca duže vrijeme optereæuju biznis, koèe njegov razvoj i utièu na ukupnu crnogorsku ekonomiju. »Njihovim ublažavanjem bi se brzo osjetio napredak. Da bi se to postiglo neophodno je da se stvar pokuša riješiti na relaciji finansijski sektor-javni sektor-biznis sektor. Naravno, bilo je takvih pokušaja, i aktivnosti«, kazao je Vuleviæ. On je podsjeto da su prošle godine donešene odreðene mjere za prevazilaženje tih problema, ali da one nijesu dale oèekivane rezultate. »Realno je zakljuèiti da dok god banke ne pronaðu interes i ponude privredi kvalitetniju kreditnu podršku, ti problemi æe i dalje biti prisutni u veæoj ili manjoj mjeri«, poruèio je Vuleviæ. On smatra da je privredi potreban svjež novac da bi se trgla iz odreðene poslovne letargije i inertnosti u koju je zapala. Poslodavci u Crnoj Gori se, prema rijeèima Vuleviæa, suoèavaju i sa odreðenim biznis barijerama, naroèito na lokalnom nivou, gdje putna infrastruktura nije dovoljno razvijena, svojinsko-pravni odnosi nijesu riješeni, a nedostaju i prostorni planovi. Problem predstavlja i nedostatak odgovarajuæe radne snage, odnosno disproporcija izmeðu ponude na tržištu rada i stvarnih potreba privrede. Ne treba, kako je kazao, zaboraviti i na prisustvo sive ekonomije. »Sve su to problemi koji æe i u narednom periodu optereæivati biznis, zbog èega ostaje obaveza relevantnih subjekata da u tom pracu usmjere i intenziviraju aktivnosti kako bi se ublažilo njihovo dejstvo«, poruèio je Vuleviæ. On je dodao da æe MBA nastaviti angažovanje u tom pravcu kroz razlièite aktivnosti. Te aktivnosti æe se odnositi na neposrednu saradnju sa javnim sektorom u cilju bržeg i kvalitetnijeg rešavanja tih problema, ali i na organizaciju okruglih stolova na kojima æe oni biti razmatrani. MBA i u ovoj godini namjerava da nastavi aktivnosti u cilju stvaranju što kvalitetnijeg ambijenta za razvoj biznisa u Crnoj Gori. Pored uèešæa u kreiranju zakonske regulative, koja podstièe razvoj biznisa, MBA æe se angažovati i na pružanju podrške mladim ljudima u njihovom nastojanju da se bave biznisom. »Nepobitna je èinjenica da samo razvijeni biznis može pomoæi da crnogorska ekonomija krene brže uzlaznom linijom«, saopštio je Vuleviæ. On je najavio i angažovanje MBA u sektoru energetike, naroèito u vezi gradnje mikro hidroelektrana, što je, prema njegovim rijeèima, znaèajno za razvoj porodiènog biznisa na ruralnom podruèju. »Suvišno je eleborirati znaèaj jaèanja porodiènog biznisa, posebno kada je sjever Crne Gore u pitanju. Nastaviæemo sa organizovanjem okruglih stolova na razlièite aktuelne teme, a planiramo i štampanje publikacija koje promovišu biznis i pomažu njegovom razvoju«, rekao je Vuleviæ. MBA, kako je kazao, oèekuje nastavak i intenziviranje saradnje sa javnim sektorom, koja bi mogla imati pozitivne efekte na razvoj biznisa, jer je najvažnija uloga poslovnih asocijacija da uèestvuju u donošenju sistemskih rešenja koja se tièu biznisa. »Raduje èinjenica da je Vlada sve više spremna na saradnju sa poslovnim asocijacijama i da uvažava našu ulogu i uticaj u donošennju odreðenih odluka i mjera. Vjerujemo da æe znaèaj poslovnih asocijacija u tom smislu sve više rasti«, naveo je Vuleviæ. (kraj) nar