Kroz IPARD like 18 miliona EUR investicija
- Kroz IPARD like 18 miliona EUR investicija
- Post By urednik
- 19:03, 4 avgust, 2014

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Tokom narednih godinu i po, kroz program IPARD like biæe realizovano 18 miliona EUR ukupnih investicija i ostvareno devet miliona EUR bespovratne podrške poljoprivrednicima, kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanoviæ.
On je danas razgovarao sa predstavnicima svih komercijalnih banaka u Crnoj Gori, o poboljšanju uslova za intenzivnije kreditiranje crnogorske poljoprivrede tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, njihova namjera je da se kroz direktnu komunikaciju sa bankama predstave naredni koraci u realizacije poljoprivredne politike, prilike za investiranja kroz programe IPARD like i IPARD, stvore šanse za agresivnije finansiranje crnogorskih poljoprivrednika i zajednièki razmotre prepreke koje onemoguæavaju veæu finansijsku podršku tog, za crnogorsku ekonomiju, strateški važnog sektora.
„Sa MIDAS projekta podrške poljoprivrednim proizvoðaèima, prelazimo na IPARD like. Tokom narednih godinu i po dana, kroz ovaj program uz podršku Ministarstva, realizivaæe se 18 miliona eura ukupnih investicija i ostvariti devet miliona eura bespovratne podrške”, rekao je Ivanoviæ.
Prema njegovim rijeèima, to nisu mala sredstva i trebalo bi da privuku pažnju svake banke u Crnoj Gori.
“Da ne govorimo o sredstvima iz IPARD programa, koja su u ovom momentu dogovorena na 39 miliona EUR. To znaèi da u periodu 2016-2020 godina imamo potencijlanih 78 miliona EUR investicija u poljoprivredi. Dakle, suština problema je u tome kako da poveæamo uèešæe poljoprivrede u portfeljima banaka", kazao je Ivanoviæ.
On je dodao da je cilj razmjene informacija sa bankarima i da se definišu razlozi zbog kojih se banke teže odluèuju da kreditiraju poljoprivredne proizvoðaèe, i da se i Ministarstvo ukljuèi u njihovu komunkaciju i pokuša da ukloni postojeæe barijere.
„Razumijem banke da žele da imaju što je moguæe manje riziène poslove. Ali, nema neriziènih poslova. Zato svako treba da da svoj doprinos smanjenju pojedinaènih rizika. Važno je ojaèati procedure, uvesti registre, osmisliti finansijsko izvještavanje koje æe moæi da prihvate poljoprivredni proizvoðaèi”, naveo je Ivanoviæ.
On je ukazao da je važno da poljoprivredni proizvoðaèi razumiju da ukoliko nijesu adekvatno registrovani, ne plaæajnu porez, ne popunjavaju izvještaje, smanjuju vjerovatnoæu da dobiju finansijsku pomoæ banaka.
“Prednost æe imati oni koji ispunjavaju zakonom propisane uslove i idu ka veæim standardima“, poruèio je Ivanoviæ.
Predstavnici banaka kazali su da komercijalne banke imaju pozitivnu saradnju sa velikim poljoprivrednim proizvoðaèima, uglavnom iz agro-industrije, ali da je saradnja sa malim, individualnim proizvoðaèima na veoma niskom nivou.
Bankari su pozdravili incijativu Ministarstva za zajednièkim radom, kako bi se i taj dio poljoprivrednika našao u situaciji da investira uz kreditna sredstva komercijalni banaka.
Bankari su istakli važnost osiguranja u poljoprivredi, kao bitnog segmenta smanjenja rizika dodjele kredita.
Ivanoviæ je najavio da æe komunikaciju sa bankama paralelno pratiti i jaèanje saradnje sa osiguravajuæim kuæama koje posluju u Crnoj Gori, i da æe se posebno intenzivirati edukacija poljoprivrednih proizvoðaèa o potrebi osiguravanja proizvodnje.
„Pojaèanim aktivnostima u oblasti osiguranja možemo smanjiti rizike. Nema tu nesaglasja sa predstavnicima banaka. Ali, ako smanjimo rizike, onda su moja oèekivanja da efekat zajednièkog rada bude duži grejs period, rokovi otplate i niže kamatne stope, jer poljoprivredi ne odgovaraju klasièni komercijalni krediti“, rekao je Ivanoviæ.
On je rekao da æe se u Ministarstvu fokusirati na jaèanje klastera.
Prema rijeèima ministra, s jedne strane, banke su zainteresovane da objedine pojedinaène kredite malih poljoprivrednih proizvoðaèa kroz klastere, dok se sa druge strane, malim proizvoðaèima od strane velikih obezbjeðuje prodajno tržište, a samim tim i veæa sigurnost za vraæanja kredita.
"Spremni smo da idemo u dva pravca. Spremni smo da zajedno sa poljoprivrednim proizvoðaèima idemo u pravcu upotrebe subvencija kao dodatnog instrumenta zaštite u poslu prema bankama“, kazao je Ivanoviæ.
(kraj) mib