Podgorica, (MINA) – Djeca i mladi sportisti ne smiju se posmatrati kao ljudi u malom jer u suprotnom može doæi do ozbiljnih posljedica, smatra profesor fizièke kulture Vladimir Kruniæ. On je u intervjuu agenciji MINA kazao da djeca imaju drugaèije kapacitete i razlièito se adaptiraju na vježbanje, odnosno drugaèije reaguju na trenažna optereæenja i kretne strukture. „Velik broj trenera radi sa djecom ili mladim sportistima. Smatram da ti treneri moraju biti jako kvalitetni i dobro poznavati karakteristike uzrasnih kategorija sa kojima rade da bi mogli postiæi željene ciljeve, a da pritom ne utièu negativno na zdravlje, rast i razvoj djece”, kazao je Kruniæ. On je ocijenio da se poslednjih decenija puno radilo na popularizaciji fizièkog vježbanja iz zdrastvenih, psiholoških, estetskih i ekonomskih razloga. “Pravilnim i raznovrsnim odabirom vježbi može se uticati i na pravilno i skladno oblikovanje tijela, na aktivaciju veæine od naših ukupno 600 i nešto mišiæa. Nauèno je dokazano da su vježbe sa teretom i optereæenjem jedini naèin za prevenciju osteoporoze”, rekao je Kruniæ. Prema njegovim rijeèima, pozitivni efekti mogu se vidjeti i u redukciji tjelesne težine, jer veæa mišiæna masa sagorijeva veæi broj kalorija i ubrzava bazalni metabolizam. “Visok nivo mišiæne sile smanjuje optereæenja zglobnih površina, poveæava stabilnost zglobova, dovodi do bolje prokrvljenosti mišiæa. Redovnim i pravilnim vjezbanjem utièemo na pravilan i ekonomièan rad srca”, rekao je Kruniæ. On je istakao da sve to dovodi do poboljšanja stanja zdravlja, opšte radne sposobnosti i prevencije niza bolesti povezanih sa fizièkom neaktivnošæu i nepravilnom ishranom. Prema njegovim rijeèima, sportisti su podvrgnuti velikom optereæenju i trebali bi veliku važnost posvetiti ishrani. “Hranu u globalu saèinjavaju makro i mikronutrijenti. Makronutrijenti su sastavljeni od ugljenih hidrata, bjelanèevina i masti. Mikronutrijente èine vitamini i minerali. Od presudne važnosti za pravilnu ishranu je broj i raspored obroka tokom dana”, objasnio je Kruniæ. On je istakao da postoji pravilo od tri glavna i dva meðuobroka. “Svaki obrok i meðuobrok bi trebali sadržavati u sebi sva tri osnovna makronutrijenta. Na taj naèin organizam dobija sve potrebne materije za svoj rad. Razmaci izmeðu glavnih obroka bi trebali iznositi 5 do 6 sati”, rekao je Kruniæ. On je objasnio da su èetiri sata minimalan period koji treba proæi izmeðu posljednjeg obroka i treninga. “U sluèaju uzimanja veæeg obroka prije treninga hrana se ne može svariti. S druge strane imamo mišiæe koje ako izložimo optereæenju odnosno treningu zahtijevaju veliku kolièinu krvi za svoj rad i procese u njima. Krv odlazi u mišiæe, sistem za varenje ne može dalje preraðivati hranu i dolazi do simptoma poput težine kamena u želucu, probadajuæih bolova, nagona za povraæanjem i slièno”, rekao je Kruniæ. On preporuèuje da se neposredno prije ili za vrijeme aktivnosti uzima lagana hrana poput voæa, energetskih èokoladica i napitaka. „U Crnoj Gori se jos sport ne posmatra kao nauèna disciplina, pa i ne èudi èinjenica što sve veæi broj sportista ne uspije dostiæi vrhunski sportski potencijal i veoma rano završavaju karijeru”, rekao je Kruniæ. On je objasnio da stanje treniranosti nije isto što i sportska forma. „Treniranost je baza na koju se manifestuje sportska forma, koja je uslov za uspješno nastupanje sportiste na takmièenjima. Èesto se dešava da je sportista ili ekipa u dobroj fizièkoj, tehnièko-taktièkoj i psihološkoj pripremi, ali da nisu u sportskoj formi, odnosno ne postižu rezultate adekvatne nivou treniranosti“, kazao je Kruniæ. On je naglasio da sportska forma zahtijeva harmonièno jedinstvo svih komponenti koje ga èine. „Sportista je u sportskoj formi kada brzo i lako zapoèinje trening, dobro podnosi optereæenja, specifican mišiæni rad izvodi na veoma visokom nivou snage, brzine i izdržljivosti, ekonomièno trenira, tehnièko-taktièki zadatke rješava na visokom nivou“, rekao je Kruniæ. On navodi da je sportista u formi i ako brzo i lako usvaja nove vještine, oporavak mu traje kratko, ima jako izraženu volju za vježbanjem, motivisan je i vjeruje u svoje sposobnosti i želi da se takmièi i ako postiže bolje rezultate“, rekao je Kruniæ. On je kondicioni trener Zete, a u dosadašnjem radu saraðivao je sa velikim brojem profesionalnih sportista. Pomagao je u pripremi Igora i Gorana Burzanoviæa, Marka Vešoviæa, Nikole Nikeziæa, Darka Markoviæa, Draška i Balše Božoviæa, Ðorða Æetkoviæa, Stefana Mugoše, Vladimira Saviæeviæa, Darka Paviæeviæa, Aleksandra Šofranaca, Andrije Kaluðeroviæa. (kraj) eml/drv