Ljubljana (MINA/STA) – Bivši predsjednik Slovenije Milan Kuèan, svjedoèiæe u srijedu, 21. maja, na poziv tužioca Haškog tribunala u procesu protiv Slobodana Miloševiæa, potvrdila je njegova savjetnica Špela Furlan. Kuèan je primio poziv Tužilaštva i u skladu sa slovenaèkim zakonom obavezan je saraðivati sa sudom u Hagu. "U skladu sa praksom Haškog tribunala svjedoka æe prvo saslušati Tužilaštvo, nakon èega æe biti omoguæeno unakrsno ispitivanje odbrane" navodi se u saopštenju. Kuèan je, kao i Miloševiæ, bio jedan od vodeæih politièkih aktera u drugoj polovini 80 tih godina u bivšoj Jugoslaviji. U saopštenju iz Kuèanovog kabineta, se podsjeæa da su njih dvojica bili politièki neprijatelji sa dijametralno suprotnom filozofijom politièkog djelovanja, kao i da su uz iste formalne moguænosti, koje su imali kao predsjednici republièkih partijskih organizacija, donosili razlièite odluke, koje su imale poptuno razlièite posljedece za Sloveniju i Srbiju. Predstavnici Haškog tribunala su razgovarali sa Kuèanom dva puta, u novembru prošle i poèetkom marta ove godine. Na osnovu tih razgovora Tužilaštvo je napravilo procjenu da li da ga pozove kao svjedoka u procesu protiv Miloševiæa. Teme razgovora odnosile su se na politièke okolnosti koje su dovele do raspada nekadašnje Jugoslavije i ratnih razaranja na njenom podruèju. Predstavnici Tužilaštva su željeli da im Kuèan, kao uèesnik i svjedok mnogih politièkih dogaðaja do ljeta 1991. godine, detaljnije objasni odnose u bivšoj Jugoslaviji, posebno u partijskom i državnom vrhu, koje su dovele do osamostaljivanja Slovenije. O ovim susretima nije bilo moguæe dobiti komentar Haškog tribunala, kao i odgovor na pitanje da li je moguæe da još koji visoki predstavnik Slovenije bude pozvan kao svjedok u procesu protiv Miloševiæa. Prema izvorima iz suda u Hagu, Tužilaštvo se takoðe interesuje za djelovanje Saveza komunista Jugoslavije i raskolu u toj organizaciji koji je usljedio nakon napuštanja slovenaèke delagacije kongresa u Beogradu. Prvi zahtjevi Haškog tribunala prema Sloveniji poèeli su da stižu poslije usvajanja Zakona o saradnji Slovenije sa tim Sudom decembra 2000. Do sada je Ministarstvo pavde primilo oko deset zahtjeva meðu kojima i onaj za intervju sa Kuèanom i provjere mjesta boravka nekih osoba. Ministar za odbranu Slovenije Anton Grizold, je 8. maja primio Kuèanov zahtjev, da dobije materijale koji su mu potrebni za pripremu svjedoèenja pred Meðunarodnim sudom za ratne zloèine na prostoru bivše Jugoslavije. Kuèan se interesovao za dogaðaje koji su navedeni u knjizi Istina o oružanom sukobu u Sloveniji, u kojoj se ta država tereti za nepoštovanje meðunarodnog humanitarnog prava. Ministarstvo odbrane je na osnovu uvida u arhivsku dokumentaciju pripremilo objašnjenja i zajedno sa prilozima predalo ih kabinetu bivšeg predsjednika. Kako je saopšteno iz tog ministarstva posebna komisija je utvrdila da nema kršenja meðunarodnog humanitarnog prava. Kuèan je, takoðe, tražio objašnjenja o tvrdnjama penzionisanog generala Jugoslovenske narodne armije (JNA) Marjana Èada, u vezi sa dogaðajima 1991. godine na Škofijahu gdje su poginula tri vojnika JNA. Èad je u intervjuu 1998. godine izjavio da su jedinice slovenaèke teritorijalne odbrane nakon zakljuèenog primirja napale vojnike u karauli Škofije, da su tri vojnika izvedena iz vozila, upucana u glavu i vraæena u vozilo, što je potvrðeno i nalazom autopsije. Kuèan se interesovao i za informacije o vojnièkoj i drugoj pomoæi Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i o napadu na kasarnu Ribnica. Kako su saopštili iz Ministarstva odbrane, sastavni dio objašenjenja je i izvještaj Radne grupe tog ministarstva koja je imanovana novembra 1992. godine, da bi ispitala sva moguæa kršenja meðunarodnog humanitarnog prava za koja je Sloveniju teretila JNA. Radna grupa nije konstatovala postjanje sluèajeva krešenja meðunardnog humanitarnog prava. Ministarstvo odbrane je za dva sluèaja zatražilo dodatna pojašnjenja od Ministarstva unutrašnjh poslova i Generalne policijske uprave. U sklupu materijala koji je predat Kuèanu, nalazi se i nekoliko dokumenata iz perioda osamostaljenja Slovenije, koji su oznaèeni kao povjerljivi. Zbog njih je i kompletan materijal oznaèen kao povjerljiv. (kraj) jjs/pav/sim