Podgorica, (MINA) – Èinjenice o svim zloèinima iz prošlosti moraju postati stvar opšte kulture i osnovnog obrazovanja i neophodno je, kroz sistem edukacije, stvoriti moguænost da se one prenesu buduæim generacijama, ocijenjeno je iz Centra za graðansko obrazovanje (CGO). CGO je, povodom Meðunarodnog dana sjeæanja na žrtve holokausta, ukazao na važnost sprovoðenja kontinuiranih akcija kojima se teži razvijanju kulture sjeæanja, poštovanja, priznanja i suosjeæanja sa svim žrtvama koje je zadesila sudbina najtežeg nasilja i muèenja. „Pojavni oblici fašizma i šovinizma, koji i danas imaju svoje izraze, su snažno upozorenje posljedica neadekvatnog suoèavanja sa užasima totalitarne svijesti. Stoga je dužnost svih nas da uèinimo sve da se ovaj strašan zloèin, koji se dogodio jevrejskom narodu, nikada ne zaboravi“, saopštila je Tamara Milaš iz CGO. Kako navodi, kultura sjeæanja je važna i za postjugoslovensko tlo, koje je prije manje od tri decenije bilo prostor stradanja. „Na njemu je tokom ratnih sukoba najmanje 130 hiljada ljudi izgubilo život, dok sudbina preko 13 hiljada ljudi još uvijek nije razjašnjena“. To, kako je saopštila Milaš, predstavlja ozbiljnu opasnost za stabilnost društva i regiona. „Ako imamo u vidu èinjenicu da se kao društvo nijesmo još suoèili sa ratnom prošlošæu, pogotovo u dijelu nekažnjivosti ratnih zloèina i neutvrðivanja cjelovitih èinjenica o njima, na šta je CGO mnogo puta ukazivao samostalno, ili kako referentna organizacija Koalicije za REKOM u Crnoj Gori“. „Takoðe, neophodno je kroz sistem edukacije stvoriti moguænost da se buduæim generacijama prenesu èinjenice o svim zloèinima iz prošlosti, koje moraju postati stvar opšte kulture i osnovnog obrazovanja“, saopšteno je iz CGO. Za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira CGO se, kako su podsjetili, zalaže veæ duži niz godina, sprovodeæi mnogobrojne mirovne i obrazovne programe, koji obraðuju teme tranzicione pravde i suoèavanja sa prošlošæu, što æe èiniti i ubuduæe. U CGO smatraju da se zadovoljenjem pravde za žrtve može graditi kultura pomirenja, tolerancije i mira, koja je kao primarna vrijednost oblikovala i Evropu poslije Drugog svjetskog rata. 27. januar se, kako su rekli, obilježava kao Meðunarodni dan sjeæanja na holokaust jer je toga dana 1945. osloboðen koncentracioni logor Aušvic /Auschwitz-Birkenau/, najveæi i najozloglašeniji logor nacistièke Njemaèke. „U njemu je bilo deportovano više od 1,3 miliona ljudi iz cijele Evrope, meðu kojima je bilo najviše Jevreja, a 1,1 milion je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaniènu rezoluciju o obilježavanju Meðunarodnog dana sjeæanja na žrtve holokausta“, podsjetili su iz CGO. Rezolucija, kako se navodi, apeluje na sve èlanice UN da poštuju sjeæanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji Holokausta, a èime se želi pokazati odluènost da se pomogne u sprijeèavanju èina genocida u buduænosti. (kraj) boj