Kotor, (MINA) - Kulturna baština i njeni potencijali moraju se efikasnije koristiti kao razvojni resurs, pri èemu je važno poštovati principe održivog razvoja, ocijenila je gradonaèelnica Kotora Marija Æatoviæ. Ona je danas u koncertnoj dvorani Muzièke škole Vida Matjan otvorila dvodnevni meðunarodni sastanak, èiji su organizatori Kancelarija Uneskoa u Veneciji u saradnji sa Vladom Crne Gore, povodom 40 godina Konvencije UNESKO-a o zaštiti svjetske kulturne baštine. Podsjetivši da je Kotor na listi Svjetske baštine od 1979. godine i da je u njemu polovina spomenièkog blaga Crne Gore, Æatoviæ je kazala da se nada da æe sastanak doprinijeti i rješavanju odreðenih dilema na lokalnom nivou. To su, kao je navela, opravdanost zahtjeva da Kotor ima status primjeren svom znaèaju, naèin obezbjeðivanja sredstava za oèuvanje i zaštitu kulturnog nasljeða, usklaðenost Menadžment plana sa razvojnim planovima grada i funkcionisanje Savjeta za upravljanjem podruèjem Kotora. „Poseban znaèaj sastanka je u èinjenici da æe predstavnicima zemalja regiona biti omoguæeno da razgovoraju o svjetskoj baštini i održivom razvoju i definisanje uloge lokalnih zajednica u podruèjima pod patronatom UNESKO-a“, ocijenila je Æatoviæ. Zamjenica ministra kulture Crne Gore Lidija Ljesar istakla je da je podruèje Kotorsko-risanskog zaliva površine 8,5 hiljada hektara (od èega je morska površina 2,6 hiljada hektara), od 26. oktobra 1979. godine upisano na listu Svjetske baštine UNESKO-a kao prirodno i kulturnoistorijsko podruèje. Zahvalivši se UNESKO-vom izboru da ovako znaèajan sastanak održi u Kotoru, Ljesar je kazala da to pokazuje zajednièku meðunarodnu i nacionalnu posveæenost njegovoj buduænosti. „Razlièiti oblici normativne i institucionalne zaštite, koju su u cilju kvalitetne zaštite i valorizacije i prezentacije kultrune baštine Kotora pokazivale nacionalne i lokalne vlasti, dopriniejli su ukupnom naporu u procesu evropskih i evroatlantskih integracija, što je kljuèna mjere održivosti državne politike Crne Gore“, kazala je Ljesar. Ona je navela da proces evropskih integracija, u kojem se nalazi Crna Gora, podrazumijeva restruktuiranje postojeæih i uspostavljanje novih mehanizama za upravljanje baštinom i ima za cilj unapreðivanje institucionalih i kadrovskih kapaciteta države za primjenu principa održivog korišæenja kulturnih i priodnih dobara na listi Svjetske baštine. Predsjednik UNESKO-ve kancelarije u Veneciji Antoni Kraus kazao je da je ukljuèivanje i angažovanje lokalnih zajednica tek sada prepoznato kao jedan od glavnih strateških ciljeva za sprovoðenje Konvecnije. „Ovaj sastanak je naèin da se prepozna novi pristup i Konvencija pomjeri u tom pravcu“, kazao je Kraus, istakavši znaèaj zajednièkog djelovanja grupa zajednica, organizacija, privatnih preduzetnika i lokalne vlasti, èija je raznovrsnost evidentna i u Kotoru. On je naveo da bi bolja integracija vlasti i lokalnih zajednica trebala da da odgovor na to što je to dobar sistem koordinacije izmeðu upravljanja i odgovornosti. „Biæe to i most ka razvoju koji æe pomoæi i da unaprijedimo upravljanje podruèjima u regionu i da se bolje pozabavimo aktivnostima i odnosima na relaciji Svjetska baština-održivi razvoj-lokalne zajednice. (kraj) pen/isf