Podgorica, (MINA) - Srbi u Crnoj Gori, stvarno i zvanièno, nijesu niti žele biti manjinski narod, veæ su jedan od dva relativno veæinska naroda Crne Gore, kazao je èlan Upravnog odbopra Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Avdul Kurpejoviæ. Prema njegovim rijeèima, vladajuca politièka koalicija godinama neprihvata utvrðivanje kriterijuma za sticanje statusa manjinskog naroda u Crnoj Gori i preæutno prihvata tretiranje Srpskog nacionalnog savjeta kao savjeta manjinskog naroda. „Kako bi se iz simboliènih sredstava Fonda za manjine, bilansiranih za pripadnike albanskog, bošnjaèkog, muslimanskog, hrvatskog i romskog naroda, fiinansiralo ostvarivanje srpskih nacionalnih interesa, umjesto da se donese Zakon o Srpskom nacionalnom savjetu, kako je uraðeno sa Maticom crnogorskom“, kaže se u saopštenju Kurpejoviæa. On je naveo da se u dokumentima Ministarstva za ljudska i manjinska prava za održavanje izbora manjinskih savjeta, Srbi svrstani u manjinske narode. Donešena su, dodao je Kurpejoviæ, Pravila za izbore èlanova savjeta manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica. On je podsjetio da je Ministarstvo uputilo i objavilo pojedinaène Pozive za prijavljivanje pripadnicima manjinskih naroda ili drugih manjinskih nacionalnih zajednica za uèešæe na elektorskoj skupštini za izbor èlanova savjeta- Albancima, Hrvatima, Bošnjacima, Muslimanima, Srbima i Romima. „Znaèi, Srbi su manjinski narod“. „Iz Poziva se vidi da elektor treba da potpiše izjavu o pripadnosti odnosnom manjinskom narodu ili drugoj manjinskoj nacionalnoj zajednici. Slanjem Poziva pripadnicima srpskog naroda, kada nijesu manjinski narod, Ministarstvo je prekršilo èlan 79 pod 13 Ustava, kojim se jemèi pravo pripadnicima manjinskih naroda na osnivanje manjinskog savjeta“, pojasnio je Kurpejoviæ. On je ukazao da je prekršena i odredba èlana 33 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, po kome samo pripadnici manjinskih naroda mogu osnovati manjinski savjet. „Srpski nacionalni savjet se ne može osnovati po èlanu 79 Ustava, niti èlanu 33 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, niti može steæi status manjinskog savjeta i biti upisan u Evidenciju, po èlanu 34 Zakona o manjinskim pravima i slobodama“, smatra Kurpejoviæ. Prema njegovim rijeèima, nacionalni savjet nekog naroda, pa time i Srpski nacionalni savjet, posebne su nacionalne, nauène ili kulturne institucije koje se osnivaju po zakonima o nauènoiistraživaèkom radu, o kulturu, politièkim partijama ili Zakonu o nevladinim organizacijama. Kurpejoviæ je rekao da, ukoliko Ministarstvo hoæe da obezbijedi preko Srpskog nacionalnog savjeta, finansiranje ostvarivanja srpskih nacionalnih interesa, to ne treba da èini na neustavan i nezakonit naèin i na teret siromašnih manjinskih naroda. On je ocijenio da Ministarstvo to treba da riješi tako što æe poništiti Poziv upuæen pripadnicima srpskog naroda i predložiti, po skraæenom postupku, izmjenu i dopunu èlana 2 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, u kome bi se utvrdio cenzus sticanja statusa manjinskog narroda, "kako je uraðeno u Zakonu o izboru odbornika i poslanika". „I uputiti Vladi Nacrt zakona o Srpskom nacionalnom savjetu, kako je uraðeno za Maticu crnogorsku i riješilo se pitanje finansiranja ostvarivanja srpskih nacionalnih interesa“, smatra Kurpejoviæ. Pokretanje tog pitanje dodao je, nije usmjereno protiv postojanja Srpskog nacionalnog savjeta i institucija koje je osnovao sredstvima Fonda za manjine. „Veæ zbog ukazivanja na potrebu iznalaženja trajnog zakonskog rješenja finansiranja srpskih nacionalnih interesa iz državnog budžeta, umjesto sadašnjeg, nezakonitog, iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih interesa i na teret pripadnika manjinskih naroda“, zakljuèio je Kurpejoviæ. (kraj) mib