Podgorica, (MINA) – Na adresu nedjeljnika Monitor stigla je nova tužba u kojoj Emil Kusturica za duševne patnje traži nadoknadu od 100 hiljada EUR, nakon što je podgorièki Osnovni sud kolumnisti Andreju Nikolaidisu izrekao novèanu kaznu od pet hiljada EUR, po tužbi režisera za klevetu. Sudija Evica Durutoviæ, sredinom novembra prošle godine, proglasila je Nikolaidisa krivim za klevetu i uvredu nanijetu Kusturici u tekstu "Dželatov šegrt", u kojem kolumnista Monitora istièe rediteljevu djelatnost u korist režima Slobodana Miloševiæa i dovodi u pitanje njegove stavove iznijete u intervjuu francuskom listu Figaro u kojem je kazao da je »moral relativan«. U tužbi reditelj traži da Monitor, Radio Antena M i grafièko-dizajnerski studio Maus, kao pravni sljedbenici kompanije Montenegropablik koja je osnivaè lista, kao i Andrej Nikolaidis kao autor spornog teksta, Kusturici »solidarno naknade štetu na ime duševnih patnji zbog povrede ugleda, èasti, slobode i prava liènosti u iznosu od 100 hiljada EUR«. Kusturica se u tužbi poziva na Zakon o medjima, i to na odredbu da je zabranjeno objavljivanje informacija i mišljenja kojima se podstièe diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv osoba zbog njihove pripadnosti nekoj rasi, vjeri ili naciji. U tužbi se navode i odredbe Zakona u kojima se osnivaèi medija i autori pozivaju na odgovornost za sadržaje kojima se vrijeða èast i integritet pojedinca ili iznose neistiniti navodi o njegovom životu i da se u medijima moraju objavljivati informacije poštujuæi Ustav, zakon i etièka pravila novinarske profesije. Glavni i odgovorni urednik Monitora, Esad Koèan, u izjavi agenciji MINA tvrdi da taj nedjeljnik nije prekršio Zakon, a ni mnogo suptilije profesionalne standarde. »Ne da nijesmo prekršili standarde, nego smo ih poštovali. U svakom kodeksu se kaže da je novinar odgovoran, ne samo za ono što napiše, nego i za ono što preæuti«, kazao je Koèan, objašnjavajuæi da se Monitor nije bavio privatnim osjeæanjima Kusturice zašto je on jedne ili druge vjere, veæ njegovim kontekstom kao javne liènosti i intelektualca. Prema njegovim rijeèima, mediji su, kada su u pitanju javne liènosti, obavezni da razjašanjavaju istorijski kontekst njihovih poteza. »Zašto bi Figaro Kusturicu uopšte pitao o njegovoj vjeri i naciji da je rijeè o njegovoj privatnosti, a ne o razjašnjavanju konteksta njegovog stava o ratu, i da on o tome ne prièa javno«, zapitao se Koèan. Urednik Monitora istièe da sudovi sude zloèincima, komandantima i izvršiocima, ali i da u njihovu nadležnost ne spadaju vrijednosni stavovi intelektualaca, naglašavajuæi da se poslije zloèina koji su se desili u regionu, moralna odgovornost intelektualaca može utvrditi jedino kroz javni dijalog. »Suština je u tome da se Monitor tekstom kolumniste Nikolaidisa bavio intelektualcem, apologetom jednog pokreta koji je slistio stotine hiljada života, a ne time da li je on privatno ove ili one nacije. Koga to zanima? Da li bi to zanimalo Figaro?«, rekao je Koèan. On je naglasio da sama èinjenica da je o tome razgovarano u Figarou i da je Kusturica, koji nije vojni strateg, iznosio u tom listu vrijednosne sudove o uzrocima i posljedicama rata, govori da se ne radi o privatnosti nego o razjašnjavanju neèega što je od interesa za javnost. »On je iskoristio èinjenicu što je javna i slavna liènost da sudeæi o stvarima koje nemaju veze sa njegovom profesijom, utièe na javnost. I sad se odjednom oèekuje od novine kao što je Monitor, èiji je smisao da vrjednuje gestove intelektualaca i njihovu odgovornost za rat i zloèine, da preæuti tu èinjenicu«, kazao je Koèan. Prema njegovim rijeèima, da je Nikolaidis preæutao èinjenicu da se pokušava revidirati istorija i nametnuti vrjednnosi stavovi koji nemaju veze sa èinjenicama, ne bi mogao više biti kolumnista Monitora. Koèan je naglasio da Monitor nije pisao o maloj stvari, veæ o vremenu razlièitih odgovornosti za zloèin, koji je razorio jednu zemlju i pobio 200 hiljada ljudi. »Da se takva èuda ne bi ponovio, onda se identifikuje i takva vrsta moralne odgovornosti intelektualaca za njihovo èinjenje ili neèinjenje«, rekao je on. Koèan je ocijenio da je tužba u suštini pokušaj da se vrjednovanje intelektualnih gestova zabrani u medijima, kao i da se novinarima oduzme pravo na sjeæanje i svjedoèenje, a bez toga, kako tvrdi, novinarstvo je nemoguæe. »Presuda Monitoru znaèila bi da Crnoj Gori ne treba novinarstvo, osim bilješkarenja onoga što kažu moæni i veliki. Bježanje od ovih tema znaèilo bi da je pobijedio Kusturièin koncept – moral je relativan«, rekao je Koèan. Prema njegovim rijeèima, protokom vremena svježina sjeæanja obiènih ljudi o tome kakve je stavove Kusturica imao tokom rata u Bosni blijedi. »Njegovi stavovi su ‘90-ih bili toliko oèigledni da se on tada nije ni usudio, niti mu je padalo na pamet, da nas tuži, iako je Monitor i u to vrijeme pisao o tome«, rekao je Koèan i dodao da se u meðuvremenu napravila distanca i pao zaborav na te dogaðaje, upozoravajuæi da æe ako mediji ne organizuju sjeæanje, èitav taj period prekriti tama zaborava. On je naglasio je da æe se, èak i pod pretpostavkom da Monitor neæe biti osuðen, stvoriti psihološki pritisak na ostale medije da je to zabranjena i opasna zona. Autor teksta »Dželatov šegrt« Andrej Nikolaidis istièe da postaje nepodnošljiva kolièina cinizma prisutna u cijeloj sluèaju. »Malo im je to što su mene rebnuli, doduše ne još pravosnažno jer mi presuda nije dostavljena, nego je èovjek krenuo da masakrira Monitor«, kazao je Nikolaidis. On istièe da je cinièno to što Kusturica tvrdi da ga je Monitor vrijeðao po nacionalnoj i vjerskoj osnovi. »Tužiti Monitor, koji je cijelo vrijeme uvijek stajao na strani svake manjine i koji je presudno doprinio demokratizaciji crnogorskog društva, za tako nešto je neèuveno«, rekao je Nikolaidis. On je ocijenio da tužba mora biti odbaèena i da se o njoj ne može raspravljati, tim prije što se veæ desio svojevrstan referendum u javnosti svih država nastalih raspadom Jugoslavije, kada su, kako je rekao, hiljade ljudi intelektualaca, potpisali da je sve što piše u tekstu Dželatov šegrt istina. »Problem koji Kusturica ima je prije svega problem sa samim sobom i sa svojom savješæu i on ne može biti namiren novcem koji on želi da naplati tužbama. Njegova projekcija umirenja savjesti i peglanja prošlosti je u tome da uzme novce od Biljane Srbljanoviæ, pošalje mene u zatvor i uguši Monitor. Ako bi se to zaista desilo u ovoj Crnoj Gori, to bi bio najveæi skanadal koji se može zamisliti«, kazao je Nikolaidis. (kraj) dmh/isf