Podgorica, (MINA) - Kvalitet i količina podataka o zagađenju vazduha i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou, a zvanični rezultati moraju biti mnogo dostupniji i jasniji, poručili su iz Ekološkog pokreta Ozon. U tekstu pod nazivom Sve karte za sto, koji je dio regionalne kampanje "Ujedinjeni Balkan za čist vazduh", navodi se da pritisak javnosti ostaje ključan za unapređivanje sistema mjerenja i ostvarivanje prava na obaviještenost o nivou zagađenja. Iz Ozona su kazali da su Vlada i lokalne samouprave po zakonu dužne da prate zagađenost, obavještavaju stanovništvo o rezultatima i prave planove i primjenjuju mjere za poboljšanje kada se premaše dozvoljene granice. Kako su naveli, uprkos pomacima u uspostavljanju mreže mjernih stanica za kvalitet vazduha, nije pokriveno dovoljno teritorije. “Kvalitet i količina podataka nijesu na zadovoljavajućem nivou, a zvanični rezultati moraju biti mnogo dostupniji i jasniji”, poručili su iz Ozona. Kako su kazali, kad ne bi bilo popularnih sajtova i mobilnih aplikacija na kojima se u realnom vremenu mogu pratiti podaci sa skoro svih stanica po svijetu, stanovnici mnogih gradova bi morali da se oslone na veb stranice lokalnih ustanova. Iz Ozona su kazali da tu informacije još često kasne i nijesu prikazane na način da se lako razumiju. Prema njihovim riječima, brojna područja, čak i urbana, još nijesu pokrivena stanicama za monitoring, ili se ne mjere svi relevantni zagađivači. Iz Ozona su rekli da su u najvećem mraku stanovnici rjeđe naseljenih oblasti i ljudi koji nemaju pristup internetu. “Ukoliko bi bili obavještavani kada spoljno, ambijentalno zagađenje dostigne opasni nivo, mogli bi da, u skladu sa preporukama za takve situacije, ograniče boravak napolju i drže prozore zatvorenima dok najgore ne prođe”, naveli su iz tog Ekološkog pokreta. Na koncentraciju zagađivača u vazduhu, kako su kazali, utiču i meteorološki uslovi, ali nadležne ustanove na Zapadnom Balkanu još ne objavljuju takve prognoze. “Prema nalazima Evropske komisije, najslabije stojimo sa podacima o prisustvu praškaste materije iz kategorije PM 2,5 - onih čiji je prečnik do 2,5 mikrometara, jer ih mnoge stanice ne mjere, ili ih mjere s prekidima”, naveli su iz Ozona. Iz te nevladine organizacije (NVO) pojasnili su da je to jedan od najopasnijih zagađivača, najsitnija, nevidljiva prašina što prodire u tijelo čak i kroz kožu. Oni su dodali da nedostaje hemijska analiza pomoću kojih bi se odredio izvor i količina sekundarnih čestica u vazduhu. “Stanice za mjerenje ne mogu da odrede porijeklo PM čestica, a neke od njih nijesu dospjele u atmosferu direktno iz sagorijevanja, već se formiraju hemijskim reakcijama od druge vrste zagađujućih materija”, kazali su iz Ozona. Iz te NVO su ukazali na izvještaje Svjetske banke za Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo u kojima se navodi da Institucije zadužene za mjerenje nemaju dovoljno finansijskih i ljudskih resursa. “Validnost podataka u nacionalnim i izveštajima poslatim Evropskoj agenciji za životnu sredinu (EEA) varira od mjesta do mjesta i od zemlje do zemlje. Rezultati mjerenja svakog sata su glavni kriterijum”, rekli su iz Ozona. Kako su kazali, prema evropskom standardu potrebno je da bude dostupno 90 odsto podataka godišnje, mada u obračun ulaze i mjerne stanice sa barem 75 procenata. “Evropska komisija navodi da je broj stanica sa kojih se podaci dostavljaju agenciji ograničen. Najviše takvih ima Sjeverna Makedonija”, naveli su iz Ozona. Oni su rekli da je za kvalitet podataka neophodno redovno održavanje uređaja iz državne mreže, a ono je skupo. “Najveća sredstva je pritom potrebno odvojiti za automatsko mjerenje nivoa PM čestica. Spori postupci nabavke mogu da izazovu prekide od više mjeseci”, kazali su iz Ozona. Većina zemalja regiona, kako su ukazali iz te NVO, nema precizan popis izvora i količine emisija zagađujućih materija. Iz Ozona su poručili da je za donošenje odluka o mjerama za poboljšanje kvaliteta vazduha neophodno detaljno praćenje situacije uz zvanične izvještaje sa objedinjenim podacima. Kako su dodali, zdravstvene ustanove ne mogu da prate i proučavaju uticaj zagađenosti vazduha ukoliko nema stalnog mjerenja. Iz Ozona su rekli da skoro sva odgovornost za sisteme mjerenja zagađenosti i obavještavanja javnosti leži na vladama država regiona. Kako su naveli iz te NVO, za prevazilaženje izazova potrebna su velika ulaganja, ali dosta posla može da se riješi i samo uz političku volju. Centralne vlasti, kako su rekli iz Ozona, imaju moć i kapacitet da unaprijede saradnju i koordinaciju sa nižim nivoima uprave i omoguće razmjenu informacija. Iz tog ekološkog pokreta poručili su da centralne vlasti treba da bolje organizuju održavanje stanica i uključe više njih u evropski sistem. “Bilo da zagađenost vazduha na nekim mjestima raste, ili smo nje samo postali svjesniji usljed veće dostupnosti podataka, ovdje leži još jedan značajan faktor za političku volju. To je pritisak javnosti”, naveli su iz Ozona. Oni su rekli da je očigledno da građani i organizacije za zaštitu životne sredine moraju da traže da se omogući ostvarivanje prava na informisanje o onome što dišemo. “Pritisku na institucije je već doprinijela popularnost veb stranica i mobilnih aplikacija za praćenje zagađenosti vazduha koje daju objedinjen i jednostavan pristup informacijama iz gradova i država i cijelog regiona”, kazali su iz Ozona. Kako su naveli, njihov dalji razvoj, uz omogućavanje pristupa istorijskim podacima i njihovom poređenju, dalje će mobilisati stanovništvo i podizati svijest o tom gorućem pitanju. Iz Ozona su poručili da je jedan od glavnih zadataka izrada kataloga”inventara izvora, vrste i količine zagađujućih materija, kako bi se vidjeli udjeli pojedinih ljudskih aktivnosti u zagađivanju vazduha. U tome, kako su rekli iz te NVO, ozbiljnu ulogu imaju lokalne samouprave. Iz Ozona su podsjetili da su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija još u novembru 2020. godine, potpisivanjem Sofijske deklaracije, prihvatili Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Ona je, kako su dodali, utvrdila obaveze država regiona da poboljšaju mjerenje i izvještavanje i otvorila put ka sredstvima za finansiranje iz Evropske unije. “Kvalitetno obavještavanje moguće je samo uz učešće medija – javnih i privatnih, redakcija na lokalu i onih sa nacionalnom i regionalnom pokrivenošću”, poručili su iz Ozona. (kraj) mip/gop