Podgorca, (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori, i pored povoljnih uslova za gajenje skoro 40 vrsta voæa, obim i kvalitet proizvodnje nijesu u skladu sa moguænostima, smatraju u Privrednoj komori (PKCG). Sekretar Odbora poljoprivrede u PKCG Jadranka Ðurðiæ kazala je da u crnogorskom voæarstvu savremeno organizovana proizvodnja jedino postoji u Plantažama, a struktura voænih vrsta sa stanovišta tržišnosti je još nepovoljna. »Razvoj agrara, a naroèito voæarstva, nezamisliv je bez povoljnih kredita, a jedino blagovremenim otkupom i preradom mogu se prizvesti preraðevine visokog kvaliteta, koje uspješno mogu konkurisati i na stranom tržištu«, ocijenila je ona za novi broj Glasnika PKCG. Vodeæa voæna vrsta u Crnoj Gori je šljiva, sa preko 1,2 miliona rodnih stabala. Maslina je sa oko 406,6 hiljada rodnih stabala na drugom mjestu, dok je jabuka treæa sa 385,24 hiljade. Rodnih stabala narandže i mandarine ima oko 231,77 hiljada, smokve 204,79 hiljada, breskve 197,96 hiljada, kruške 183 hiljade, trešnje skoro 111,9 hiljada i oraha 46,34 hiljade. Najveæe poveæanje broja rodnih stabala zabilježeno je kod agruma i jabuka. Proizvodnja šljiva prošle godine je iznosila oko 6,16 hiljada tona i ima tendenciju pada. »Šljiva, kao jedna od najrasprostranjenijih kontinentalnih voænih vrsta u Crnoj Gori, zahtijeva radikalnu revitalizaciju. Tradicionalno, šljive se koriste za proizvodnju rakije na porodiènim gazdinstvima«, navela je Ðurðiæ. Narandži i mandarina prošle godine je proizvedeno oko 6,86 hiljada tona, a smokve 4,8 hiljada i pokazuje trend rasta. Trešnja bilježi poveæanje broja stabala i porast proizvodnje. »Proizvodnja jabuke u prošloj godini iznosila je oko 3,98 hiljada tona, što je znatno manje od domaæih potreba«, kazala je Ðurðiæ. Breskva bilježi pad ukupne proizvodnje zbog krèenja plantažnih zasada. Sadašnja proizvodnja breskve iznosi oko 3,8 hiljada tona. Ukupna proizvodnja kruške je oko 1,65 hiljada tona, dok se maslina procjenjuje na oko 2,53 hiljade i dvostruko je veæa u odnosu na raniji period. »Starosna struktura voæa je, meðutim, još nepovoljna, ali se posljednjih godina, najviše zahvaljujuæi akciji Ministarstva poljoprivrede i podjeli sadnica poljoprivrednicima, uoèava tendencija podizanja novih zasada«, kazala je Ðurðiæ. U južnom regionu se, kako je dodala, ne koriste dovoljno prirodne pogodnosti u gajenju suptropskog voæa i to mandarina, narandži, smokava, nara i maslina. »Centralni region ima razvijenu vinogradarsku proizvodnju, a mogla bi se znaèajnije poveæati proizvodnja breskve, višnje i trešnje. Proizvodnju svježeg voæa karakteriše nesklad izmeðu ostvarene i moguæe proizvodnje, pa se veæina voænih vrsta uvozi«, konstatovala je Ðurðiæ. Prema njenim rijeèima, osim preduzeæa i jednog broja savremenih voænjaka u individualnom sektoru, voænjaci su nedovoljno zaštiæeni od bolesti i štetoèina, a i mali broj njih se navodnjava. »Takoðe, nema struène rezidbe i obrade, posebno na sjeveru, pa su zbog toga i prinosi u takvim voænjacima relativno niski«, upozorila je Ðurðiæ. U Crnoj Gori se, kako je dodala, posljednjih godina sve više radi na obnovi vinograda, na šta znaèajan uticaj imaju Plantaže jer proizvode kvalitetan sadni materijal što doprinosi razvoju vinogradarstva na privatnim posjedima i u drugim podruèjima. Ukupne površine pod vinogradima iznose 3,98 hiljada hektara. Plantaže raspolažu sa 2,5 hiljada hektara, dok je ostalo kod privatnih vlasnika. Stone sorte su zastupljene sa oko 20 odsto, a ostalo su vinske. Ukupna proizvodnja grožða iznosi 42,88 hiljada tona, od èega Plantaže proizvedu više od dvije treæine. »Za dalji razvoj i unaprijeðenje vinogradarstva potrebno je uraditi vinogradarski katastar. U ovoj proizvodnji u kojoj podmirujemo domaæu potrošnju i postižemo znaèajan izvoz, i dalje treba raditi na podizanju novih i osavremenjavanju postojeæih zasada«, poruèila je Ðurðiæ. Ona smatra da je izuzetno znaèajno da Crna Gora zadrži status voæarsko-vinogradaskog podruèja, imajuæi u vidu tradiciju u proizvodnji voæa, pogodnosti regionalnih agroekoloških uslova i znaèajne moguænosti za tu proizvodnju. (kraj) bvm/kmh