Beograd, (MINA-BUSINESS) – Srbija mora imati fiskalnog agenta u Svjetskoj banci i Meðunarodnom Monetarnom Fondu (MMF), a Crnoj Gori to treba prepustiti u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), ocijenio je danas predsjednik politièke stranke G17 plus Miroljub Labus. On smatra da države èlanice do ponedjeljka, kada MMF treæi put može odložiti 136 miliona USD kredita za Srbiju i Crnu Goru, treba da se dogovore o fiskalnom agentu i depozitaru kod meðunarodnih finansijskih institucija. “Taj dogovor je mnogo važniji za Srbiju nego za Crnu Goru. Sada æemo vidjeti da li Crna Gora hoæe da ucjenjuje Srbiju, jer tih 136 miliona USD treba da uðe u srpske rezerve”, kazao je Labus beogradskom Radiju B92. On je dodao da treba razlikovati politièke i finansijske institucije. “U politièkim institucijama kaže se jedna država, jedan glas. U finansijskim, koliko imate para, toliko imate glasova. Prema tome, Srbija ima 95 odsto para u MMF-u i Svjetskoj banci, mora da ima daleko veæi broj glasova nego Crna Gora”, smatra Labus. To je realnost i svuda je tako, dodao je on, zato što Srbija nosi mnogo veæi finansijski rizik nego Crna Gora. “Vrlo je važno ko æe da bude fiskalni agent. U principu, to su uvijek centralne banke, zato što postoji mehanizam kontrole, odnosno garancija koji automatski omoguæava MMF-u da ima uvid u stanje rezervi. Ako fiskalni agent bude Ministarstvo finansija, onda ono mora da daje posebne garancije da bi taj novac MMF-a mogao u svakom momentu da bude raspoloživ”, kazao je Labus. On je saopštio da su mu predstavnici u MMF-u i u Svjetskoj banci elektronskom poštom uputili slièno obrazloženje, mada smatraju “da je moguæe i neke druge stvari politièki urediti”, ali sa drugaèijim posljedicama. Labus vjeruje da æe biti postignut dogovor. “Istovremeno me interesuje kako æe se postiæi dogovor, da li æe Crna Gora voditi raèuna samo o svojim interesima ili o zajednièkoj državi, odnosno i o Srbiji”, dodao je on. Kao bivši potpredsjednik Savezne vlade, Labus smatra da MMF, Svjetska banka i EBRD neæe odstupiti od dogovorenih planova za ovu godinu zbog ubistva srpskog premijera Zorana Ðinðiæa. “Moguæe je da æe biti blagonakloni u pogledu uslova koje sada treba da ispunimo, pošto se zaista nalazimo u posebnom stanju, i da æe nam izaæi u susret. Druga stvar su Evropska unija (EU) i evropske zemlje, mislim da tu valja oèekivati dodatnu finansijsku podršku”, ocijenio je on. (kraj) anf/dmc