Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori nije došlo do oèekivanih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, zbog kašnjenja u usvajanju pravnog okvira, rekao je zvaniènik Evropske komisije (EK) Dirk Lange, navodeæi da je vjerodostojan samo napredak koji je vidljiv u realnosti. Lange, koji je šef Odjeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, danas je sa glavnim pregovaraèem Crne Gore sa Evropskom unijom (EU), Aleksandrom Andrijom Pejoviæem, predstavio rezultate petog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost. Na pitanje gdje je u oblasti vladavine prava vidio najveæa kašnjenja u odnosu na akcione planove i ono što EU traži, Lange je kazao da su oèekivali da æe ranije doæi do usvajanja pravnog okvira. „Došlo je do odreðenog kašnjenja, ali znamo da se u Skupštini upravo izglasava taj set zakona, koji je od velikog znaèaja, i bez kog se ne može uspostaviti ni specijalno državno tužilaštvo“, odgovorio je Lange. Prema njegovim rijeèima, EK je sa jedne strane oèekivala, ne samo da æe zakoni biti usvojeni, veæ i da æe specijalno tužilaštvo poèeti sa radom i davati odreðene rezultate. „Ali, kako je sve posljedièno vezano i mora se ispoštovati demokratsko pravilo izglasavanja u Skupštini, nije došlo do oèekivanih rezultata na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bar nije ispunjeno ono što je bilo zacrtano akcionim planovima prije godinu i po“, rekao je Lange. On je kazao da æe na osnovu informacija sa sastanaka Pododbora, uz one koje æe obezbijediti ekspertske misije, izvijestiti države èlanice tokom sastanka Evropskog savjeta koji æe biti održan u aprilu. Lange je podsjetio da æe nakon tog izvješataja Savjetu u aprilu, naredni biti u oktobru kada se objavljuje novi izvještaj o napretku. Upitan da li se nakon aprilskog izvještaja može oèekivati aktiviranje klauzule balansa, Lange je odgovorio da æe EK oèekivati da napredak u vladavini prava bude usklaðen sa drugim oblastima. „U oktobru smo samo podsjetili na tu moguænost, ali nijesmo izrièito rekli da æe klauzula biti aktivirana. Sliku koju smo stekli tokom sastanaka Pododbora upotpuniæemo informacijama koje dobijemo od ekspertskih misija i tada æemo moæi da procijenimo da li je uspostavljen opšti balans”, poruèio je on. Komentarišuæi da li integracije u NATO mogu u približnoj mjeri srediti vladavinu prava u Crnoj Gori kao i put ka EU, Lange je rekao da su ta dva procesa paralelna, i podsjetio da i pristupanje Alijansi podrazumijeva ispunjavanje odreðenih kriterijuma iz oblasti vladavine prava.„Ako ima napredka u vladavini prava to je progres i u pristupanju EU, ali i NATO-u”. Upitan kako vidi to što još nijesu rasvijetljena krivièna djela iz afere Snimak, on je rekao da je ranije konstatovano da je poseban odbor koji je Skupština obrazovala, na žalost dao samo tehnièki izvještaj. „Po mom saznanju, Tužilaštvo još radi na tom sluèaju, a ono što smo mi oèekivali jeste i da se sa politièke ravni ovaj sluèaj takoðe isprati”, naveo je Lange. On je ukazao da su, kada se govori o napretku u oblasti vladavine prava, neophodni odgovarajuæe zakonodavstvo, ali i odgovarajuæe institucije, koje æe obezbijediti da se zakoni adekvatno primjenjuju. Lange je naveo da su, po pitanju zakonodavstva, uvidjeli napredak kom su se nadali. „Kada se radi o implementaciji propisa, tu je napredak u odreðenoj mjeri ogranièen - to kažem i sa aspekta institucija, onih koje tek treba da se oforme i postojeæih. Sa jedne strane na primjer novog specijalnog tužilaštva, i Državne izborne komisije”, rekao je on. Prema rijeèima Langea, i kada postoje odgovarajuæi zakone i institucije, to samo po sebi ne garantuje napredak. „A napredak koji je vidljiv u realnosti je ono što je vjerodostojno, i ono što mi tražimo. Takav napredak potreban je naroèito u oblasti borbe protiv korupcije i kriminala”, poruèio je on. Lange je rekao da æe pojasniti šta se podrazumijeva pod stvarnim napretkom, na primjeru prava osoba sa invaliditetom. „Imamo odgovarajuæe zakonske propise, imamo sprovoðenje aktivnosti i budžetska sredstava, ali gdje je vidljivi napredak na terenu? Èak ni zgrada parlamenta nije pogodna za pristup osobama sa invalididtetom”, rekao je on. Lange je upitao kako onda graðanima objasniti da se u procesu pristupanja zaista dešavaju korisne promjene za ljude. „Sjutra æu posjetiti Skupštinu i razgovaraæemo o tome kako da obezbijedimo pristupaènost zgradi parlamenta”, naveo je on. Pejoviæ je rekao da su tokom dvodnevnog sastanaka prošli kroz cjelokupnu zakonodavnu aktivnost, akcione planove za 23 i 24 poglavlje, u okviru kojih su u proteklih godinu i po donešena 32 zakona. Time su, podsjetio je, u najveæem dijelu zaokružene obaveze iz prve faze pristupanja. „Sada se nalazimo u novoj fazi, kada se oèekuje da izgradimo nove institucije, kao što je Agencija za spreèavanje korupcije, ali i buduæa kancelarija za oduzetu imovinu, kao i specijalno tužilaštvo”, naveo je Pejoviæ. Prema njegovim rijeèima, sve veæi fokus je na konkretnim rezultatima. „Na onome što æe te nove institucije, uz postojeæe, proizvesti kao efikasan rezultat ukupnih uloženih napora iz prethodnog perioda”. Pejoviæ je dodao da su partnerima iz EU predstavili kako æe u narednim mjesecima raditi na uspostavljanju uslova za rad Agencije za spreèavanje korupcije. Razgovarano i o oblasti temeljnih prava, onom što je uèinjeno, kao i o onom što predstoji, kao što je donošenje zakona iz oblasti rodne ravnopravnosti, oblasti manjina i borbe protiv diskriminacije osoba sa invaliditetom. Pejoviæ je kazao da je jušerašnji izvještaj EK o postviznoj liberalizaciji pokazao da Crna Gora bilježi odliène rezultatate u toj oblasti. "Podaci govore da samo dva odsto tražilaca azila u EU dolaze iz Crne Gore, a uglavnom se govori o drugim državama zaadnog Balkana”, dodao je Pejoviæ. (kraj) mib/gop