Podgorica, (MINA) – Èlanarina koju æe Crna Gora plaæati ukoliko postane èlanica NATO-a mogla bi na godišnjem, nivou iznosti par stotina hiljada EUR što ne bi dramatièno opteretilo crnogorski budžet, ocijenio je vojni analitaèar Miroslav Lazanski. On smatra da plaæanje èlanarine u NATO-u ne bi finansijski opteretilo Crnu Goru, a pristupanjem alijansi država bi imala osigurane granice, bila bezbjedna i dobila naoružanje i besplatno školovanje. «Koliko zemlja plaæa èlanstvo u NATO zavisi od ekonomske moæi te države i to za Crnu Goru, shodno bruto nacionalnom dohotku, neæe biti veliki problem», rekao je Lazanski agenciji MINA.. On je kazao da bi Crna Gora pristupanjem NATO –u eventualno mogla da plati kancelariju koju æe imati u zajednièkoj komandi alijanse u vojnom dijelu u Monsu i politièkom u Briselu. «To je èlanarina i ona bi na godišnjem nivou iznosila par stotina hiljada EUR, što nije suma koja bi dramatièno opteretilo crnogorski budžet», kazao je Lazanski. On je rekao da NATO ni od jedne buduæe èlanice ne traži da baci staro oružje - puške, minobacaèe. «Nema potrebe da Crna Gora baca naoružanje koje ima. To nijesu interesi koje NATO bilo kom novom èlanu nameæe. Dok je god naoružanje sposobno, u smislu da nije neupotrebljivao, svaka država ga koristi. Maðarska, Èeška, Slovenija, Poljska - niko nije bacio staro naoružanje», naveo je Lazanski. Prema njegovim rijeèima, kada naoružanje više nije upotrebljivo, kupuje se novo. «Ni tu ne postoje obavezujuæi uslovi - Grèka, na primjer, kupuje rusko naoružanje. Niko Crnu Goru neæe prisiljavati da kupi naoružanje od ovih ili onih i tu ne postoji nikakav problem», kazao je Lazanski. On je rekao da bi Crna Gora, kao buduæa èlanica NATO-a, morala da se prilagodi savezu u smislu obezbjeðivanja uèenja engleskog jezika za svoje oficire i da poboljša komunikacionu opremu. «Komunikaciona oprema mora da bude kompatibilna sa NATO komunikacionom opremom. Trebalo bi eventualno da se malo pobljšaju uslovi slijetanja na aerodrome Tivat i Podgorica, u smislu noænih letova», smatra Lazaski. On je kazao da boravak jednog vojnika dnevno u misiji košta razlièito u zavisnosti od toga u kojoj je misiji i gdje. «Razlièito je, na primjer, u Avganistanu i Iraku. Ako se ide u misije NATO-a onda država to sama plaæa. Naravno, odlaze dobrovoljci, a koliku platu može da dobije bolnièar, koliko obièan vojnik, zavisi od države koja plaæa i Crna Gora bi morala to sama da plati», rekao je on. On smatra da Crna Gora neæe slati tenkovske niti artiljerijske jedinice. «Može da pošalje ekipu za deminiranje, recimo. Crna Gora ima opremu koju je naslijedila od zajednièke vosjke sa Srbijom. Potrebno je eventualno neko vozilo, džip, a toga ima crnogorska policija – Land Rovere koji su jako dobri», kazao je Lazanski. Prema njegovim rijeèima i odlazak u mirovne misije «više je stvar politièke odluke nego tehnièkog izvoðenja». Lazanjski je kazao da ima zemalja koje su èlanice NATO-a a koje nemaju NATO bazu i naveo primjer Luksemburga. On smatra da Crna Gora ima drugaèiji pristup NATO-u od Srbije koja ima problem Kosova. «Crnogorska pozicija je lakša i relaksirajuæa i njen put ka NATO-u brži i prilagodljiviji za veæinu stanovništva», ocijenio je on. S druge strane, kako je naveo, ulaskom u NATO postiže se brži ulazak u Evropsku uniju. «To svakako nije uslov jer postoje države koje su èlanice EU a nijesu u NATO-u, ali èlanstvo pospješuje, ubrzava taj put», tvrdi on. Istovremeno, prema njegovim rijeèima, Crna Gora æe pristupanjem NATO–u imati sigurnu bezbjednost, osigurane granice. «Dobiæe i opremu, naoružanje, ono što nije dobro za Njemce, ili za Italijane. Njemci daju tenkove Leopard 1 i Leopard 2 Turskoj i Grèkoj. Bogatije države NATO-a daju siromašnijim državama èlanicama vojne viškove», rekao je Lazanski. (kraj) mil/žug