Istanbul, (MINA-BUSINESS) – Energetska nezavisnost je kljuè daljeg i održivog privrednog rasta i razvoja Crne Gore, ocijenio je danas potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica Lazoviæ. On je kazao da je energetski investicioni ciklus u koji je ušla Crna Gora osnova za postizanje energetske nezavisnosti. »Sa premisama atraktivnog investicionog okruženja, koga karakteriše euro kao zvanièna valuta, povoljne i opadajuæe poreske stope, jednak tretman domaæeg i stranog investitora, politika eliminisanja biznis barijera i edukovana radna snaga, energetska nezavisnost je kljuè daljeg i održivog privrednog rasta i razvoja Crne Gore«, saopštio je Lazoviæ na 11. Evroazijskom ekonomskom samitu koji se održava u Istanbulu. Prema njegovim rijeèima, ovaj vijek karakteriše rast potrošnje energije uzrokovan rastom populacije i napretkom tehnologije. Rast potrošnje energije, dodao je Lazoviæ doveo je u pitanje zaštitu životne sredine i narušavanje prirodne ravnoteže, kao i da je naveo mnoge zemlje i meðunarodne organizacije da promijene pristup u korištenju i prozvodnji energije. »Štednja energije i korišæenje novih izvora energije koji ne zagaðuju prirodnu sredinu postaju pravila èija je primjena obavezna. Promjene u korištenju energije i iznalaženju novih izvora zahtijeva vrijeme, novac i prije svega mudru ekonomsku politiku«, smatra on. On je naveo da mala i otvorena crnogorska ekonomija pod znaèajnim pritiskom eksternih faktora na koje njena politika nema moguænost da utièe. Prema njegovim mišljenju, energetsko tržište u Crnoj Gori karakteriše rast potrošnje, veliki energetski deficit, kao i visoka cijena uvozne elektriène energije, ali da se na vrijeme uvidjelo da je nedostatak elektriène energije kamen spoticanja za privredni rast. "Razvoj turizma, uvoðenje novih informatièkih, komunikacijskih i ostalih tehnologija, izgradnja infrastrukture su nezamislive bez dovoljne i sigurne kolièine energenata«, rekao je Lazoviæ. On je kazao da je prošlo vrijeme kada su nacionalne energetske kompanije imale monopole u svojim državama i kada se politikom cijena energenata rješavala socijalna politika. Lazoviæ je podsjetio da su osnovne smjernice Strategije energetskog razvoja Crne Gore do 2025. godine usklaðene sa politikom dugoroènog ekonomskog razvoja Crne Gore. Lazoviæ je saopštio da se pitanje daljeg razvoja Elektroprivrede Crne Gore svodi na kontroli i održivosti nad osnovnim energetskim kapacitetima u Crnoj Gori. »Rješenja u energetskom sektoru ne ogranièavaju se samo na taj sektor, veæ imaju multiplikativni efekat na cjelokupnu privredu. Svjesni smo da odluke koje donosimo u energetskom sektoru danas imaju uticaja na životni standard i kvalitet života pojedinca, i sve makroekonomske pokazatelje i komparativne prednosti Crne Gore kao zemlje u dugom roku«, dodao je on. Lazoviæ smatra da potencijal kojim Crna Gora raspolaže u obnovljivim izvorima energije i fosilnim gorivima dovoljan da se pokrije rastuæa potrošnja. »Iskorištavanjem 50 odsto hidropotencijala koliko je predviðeno Strategijom pokrili bi ukupnu potrošnju elektriène energije u Crnoj Gori. Ako tome dodamo energiju vjetra i sunca, rezerve uglja i važnost geostrateškog položaja Crne Gore u smislu gasovodnih mreža, dolazimo do zakljuèka da Crna Gora iz uvozne zavisnosti može preæi u izvoznika elektriène energije«, rekao je Lazoviæ i dodao da je svaki energetski projekat zasnovan na principima održivog razvoja. Samit, na kojem uèestvuju predstavnici 32 zemlje, održava se svake godine u organizaciji fondacije Marmaris, grupe za ekonomska i društvena istraživanja, u cilj unaprjeðenja odnosa izmeðu Evropske unije i zemalja centralne Azije i Bliskog Istoka. Uèesnici trodnevnog Samita su sadašnji i bivši predsjednici država, premijeri, potpredsjednici vlada, ministri, lideri i predstavnici nacionalnih, regionalnih i meðunarodnih organizacija koji æe se fokusirati na pitanja ekonomske saradnje, energije i regionalne bezbjednosti. (kraj) nus