Bar, (MINA) - Opštinski odbor Graðanske partije (GP) u Baru pozvao je danas crnogorsku vlast da legalno okonèa «izrežirani» problem oko crkve na Rumiji, kako bi se pažnja medija ponovo usredsredila na nagomilana socio-ekonomska pitanja i pridruživanje Evropskoj uniji. Odbornik GP-a u Skupštini opštine Bar Neðeljko Ðuroviæ rekao je da izjava šefa kabineta mitropolita Amfilohija, Radomira Nikèeviæa, da Crnogorsko-primorska mitropolija neæe uklanjati crkvu sa Rumije, ukazuje da bi državni tužilac i Ombudsman trebalo da razmisle o neopozivim ostavkama. Nikèeviæ je rekao da Mitropolija prilikom postavljanja crkve nije tražila dozvolu državnih organa, jer je crkva odvojena od države i “svojim autonomnim zakonima reguliše svoje aktivnosti”. ”Eparhijski Upravni odbor nije smatrao za potrebno da traži dozvolu za gradnju na vrhu Rumije zato što tamo postoje temelji hrama srušenog turskom rukom 1571. godine”, kazao je Nikèeviæ. Ðuroviæ je ocijenio da nekome oèigledno nije u interesu da dovede «spoznaniju prava» one koji prizivaju teokratiju dok su im usta puna Evrope, navodeæi da izjava Nikèeviæa obiluje tendencioznim neistinama. «Dovoljno je pogledati u katastar i vidjeti kome pripada vrh Rumije. Minimum korektnosti je æutanje kada nemate pojma o tradiciji nekog kraja, pogotovo ako nijeste za njega vezani ni porijeklom», rekao je Ðuroviæ u saopštenju za javnost. On je istakao da pravo korišæenja i ispaše na tom dijelu Rumije i ka vrhu imaju sela Livari i Briske, dok su nekada na Maloj Rumiji održavani tradicionalni seoski skupovi tih i obližnjih sela iz Krajine. «Kolika je svijest o zajedništvu ove planine ne svjedoèi samo ranohrišæanska i trokonfesionalna tradicija iznošenja krsta Svetog Vladimira, veæ i èinjenica da niko, bez obzira na pravo korišæenja tog dijela planine, zbog poštovanja razlièitosti ovog kraja nikada nije pokušao sagraditi svoj sakralni objekat», naveo je Ðuroviæ. On je rekao da vjeruje da Nikèeviæ zna da su malobrojne pravoslavne porodice iz sela Mikuliæi kroz vjekove opstajali uz pomoæ brojnih muhamedanskih porodica i da su uz njihovu znaèajnu pomoæ obnovili svoju crkvu. Istièuæi da je Rumija crnogorska planina jer se nalazi u državnim granicama Crne Gore, Ðuroviæ je rekao da je ona zajednièko dobro svih njenih graðana bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost. (kraj) tmi