Podgorica, (MINA) – Crnogorska vlast se nepodnošljivom lakoæom nepotrebno umiješala u krizu u Ukrajini, ocijenio je predsjednik Demokratskog fronta (DF), Miodrag Lekiæ, navodeæi da je moguæe da država ne dobije poziv u NATO na predstojeæem Samitu a da, s druge strane, dobije sankcije od Rusije, èime bi bila na gubitku. On je, na tribini koju je organizovao Graðanski klub DF-a, na temu Crna Gora izmeðu Istoka i Zapada, rekao da bi država mogla tako da bude na gubitku, »a da se pokušani eksperiment završi loše po nas«. »Nepodnošljivom lakoæom crnogorska vlast je iz kalkulantskih razloga uletjela u miješanje u krizu u Ukrajini tako da je morala, prema mom mišljenju, nastradati. U toj krizi ima puno spoljnih i unutrašnjih faktora, nije sve crno i bijelo«, ocijenio je Lekiæ. Kako je kazao, Ukrajina je država sa dvostrukim identitetom, i da politikom prema njoj treba oprezno postupati. »Ne vidim razlog da Crna Gora uskaèe u tu problematiku na taj naèin. Premijer Milo Ðukanoviæ je u problemu pred novim talasom korupcionaških afera i pokušava da uèestvuje odanošæu i, kako on kaže, interesom Crne Gore da doprinese globalnom miru«, naveo je Lekiæ. Kako je rekao, on nije za to da Crna Gora bude inferiorna, »ali treba da usmjerava svoju moæ i da ne pravi bumerange jer u takvim situacijama može da se preigra«. »Moguæ je scenario da ne dobijemo poziv u NATO na predstojeæem Samitu a da, s druge strane, dobijemo sankcije od Rusije, i da budemo na gubitku i da se pokušani eksperiment završi loše po nas«, kazao je Lekiæ. To je, smatra on, politièka igra u kojoj se moraju znati eventualne posledice. On je mišljenja da se u vazduhu Crne Gore osjeæaju promjene koje dolaze, »i zato imamo nervozu i ratnu retoriku koju je premijer Milo Ðukanoviæ iznio na tribini DPS-a«. On je ocjenu Ðukanoviæa da je potreban nadèovjeèanski napor da se ne dozvoli da Podgorica postane mjesto sa kojeg æe se destabilizovati politièka scena Crne Gore okarakterisao kao glupost. »To je kontinuitet neodgovorne vlasti. Uspon graðanske svijesti u Crnoj Gori se dešava i vjerujem da neæe nasjeti i da æe shvatiti da je u ovoj retorici rijeè o strahu od promjena koje neminovno dolaze«, kazao je Lekiæ. On smatra da neæe biti dobro ako se nastavi da se elite etnièkih grupa ispoljavaju koncentrisane na pravljenje koalicija i trajanja na vlasti. On ne smatra da to vodi dobru u Crnoj Gori i da je neophodno kulturološko i politièko prožimanje. »Našao sam zanimljiv odgovor na pitanje da li je Crna Gora Istok ili Zapad- kazali su da nismo ni tamo ni tamo. Ili smo i tamo i tamo«, ocijenio je Lekiæ. Uèesnici i organizatorikazali su da tema zaslužuje poseban simpozijum jer, kako su naveli, Crna Gora se nalazi na granici izmeðu Istoka i Zapada. Profesor Siniša Jelušiæ smatra da traženje identiteta nije lak posao. »Na primjer, kada se ima odnos vlasti prema Evropskoj uniji i NATO-u, važna mi je Lekiæeva napomena iz knjige Sumrak faraona, da se odreðeni geo-politièki interesi ostvaruju najlakše preko domaæeg poslušnog rukovodstva koje je, svjesno svojih slabosti, spremno da izvrši svaki dobijeni nalog«, kazao je Jelušiæ. U tom iskazu se, dodao je on, izražava odnos nekritièkog mišljenja koji je danas važniji od bilo èega drugog. Jelušiæ je mišljenja da se u državi, bez kritièkog promišljanja, prihvata sve ono što se nameæe, a kao primjer je naveo uvoðenje Bolonjskog sistema u crnogorsko obrazovanje. »Sa Bolonjskim sistemom imamo dominantno negativno iskustvo kojim se obrazovanje, bojim se, nepovratno gubi«, ocijenio je Jelušiæ. Prema njegovim rijeèima, ideje koje je nosila Bolonjska deklaracija se nisu ostvarile. Profesor Goran Radonjiæ saglasan je da je Bolonjska deklaracija puna nedostataka, obrazlažuæi da je prihvaæena nekritièki a da je u drugi plan stavljen kvalitet nastave. (kraj) anm/teo