Podgorica, (MINA) – Lider Demokratskog fronta (DF) Miodrag Lekiæ kazao je da ga osjeæaj javne odgovornosti obavezuje da u postojeæoj situaciji preispita politièki status u Frontu i organizacione forme daljeg djelovanja. On je rekao da mu je iskreno žao, primarno zbog velikog broja pristalica tog saveza, da je njegovim, u dužem periodu, iniciranim pokušajima osmišljenog i kordiniranog daljeg politièkog djelovanja DF-a pružen otpor, èesto u prikrivenim formama, a navodno nekim strahom od centralizacije. »Ostalo mi je da konstatujem nastavak pa i pojaèane tendencije sve èešæeg promovisanja pojedinaènih politika, odnosno postojanje više politika ponekad i meðusobno kontradiktornih – koje su u nekim sluèajevima javno saopštavane neadekvatnim stilom u javnosti, što nepotebno stvara konfuziju pa i ugrožava visoko postignute rezultate i strpljivo graðenu javnu snagu DF-a«, kazao je Lekiæ u intervjuu agenciji MINA. On je rekao da se odluke tri partije da izaðu na izbore u Herceg Novom van i bez imena DF-a, a predvoðene lokalnim SNP-om se mogu razumjeti i kao doprinos razgraðivanja Fronta. »Pošto sam cijelo vrijeme nastojao da djelujem na javno odgovoran naèin demokratski respektujuæi sve komponente široke koalicije DF-a – isti osjeæaj javne odgovornosti me obavezuje da u postojeæoj situaciji preispitam svoj dalji politièki status i organizacione forme daljeg dijelovanja«, rekao je Lekiæ. On je poruèio da æe, uvijek spreman za doprinos u integrativnim formama djelovanja ukupne, pritom prave i potvðene opozicije, nastaviti borbu protiv režima Mila Ðukanoviæa. »Režima koji je zajedno sa klijentelistièkim grupama i službama oko sebe uzurpirao i zarobio državne institucije, ekonomski upropastio zemlju, podijelio narod i kriminalizovao crnogorsko društvo«, rekao je Lekiæ. Na pitanje da je zbog razlika povodom prelazne vlade, protesta, vlade u sjenci sa pojednim funkcionerima DF-a, odluèio da preispita dalje djelovanje u Frontu, Lekiæ je kazao da to nijesu uzroci. “Te razlike bi mogle biti samo pojavni oblici suštinskog pitanja– da li iæi dalje koordiniranom, osmišljenom politikom, pa i sa elementarnom disciplinom što sve zajedno ozbiljno javno promoviše DF, ili iæi sa parcijalnim nastupima pojedinaca i partija bez osjeæaja za cjelinu pa i za javnu reputaciju ukupne koalicije”, objasnio je Lekiæ. On je kazao da, kako je naveo, nepromišljeno izlaženje u javnost povodom teme vlade u sjenci, o èemu se informisao u medijima, pokazuje nepromišljenost bez konkretne odgovornosti za proizvoðaèe ove nepotrebne konfuzije. “Mi æemo u DF-u ta pitanja do kraja otvoriti, jer opozicija treba da otvoreno razgovara i o svojim slabostima, za razliku od tvrðave vrha vlasti koja od javnosti krije mnoge tajne od naèina voðenja ove države koje se, po predsjedniku Skupštine, odvija u kombinaciji neznanja i korupcije, sve do kolektivnih i liènih bilansa istog korupcionaškog karaktera”, istakao je Lekiæ. On je naveo i da, djelovanje partija u koaliciji ostaje legitimno i da svakoj pojedinaèno u Frontu ili van tog saveza želi uspjeh u daljem politièkom dijelovanju. “Ipak, sve èešæu praksu partijsko pojedninaènih nastupa i saopštenja èije sadržaje nerijentko i ne dijelim, treba da prati srazmjeni princip pojedinaène odgovornosti, a ne pokrivanje DF-om jer se u tom sluèaju ugrožava racionalna funkcionalnost i sam smisao koalicije pa i moje ostajanje na njenom èelu”, kazao je Lekiæ. On je rekao da istovremeno, a polazeæi od složenosti svake koalicije, treba objektivno i sa uvažavanjem sagledati i razloge partija za labavi savez.” Ono što je nedopustivo i za mene neprihvatljivo jeste model zamagljivanja odgovornosti za javne poteze”, rekao je Lekiæ. On je najavio da æe u svakom sluèaju, na Predsjedništvu DF na demokratski i politièki ozbiljan naèin, raspraviti to važno i, kako je naveo, prelomno pitanje, tretirajuæi sve opcije legitimnim. “Pritom u bilo kojoj daljoj formi opozicionog djelovanja treba da ostanemo saveznici u borbi za konstitusanje demokratske, pravne, dekriminalizovane crnogorske države”, rekao je Lekiæ. Komentarišuæi moguænost oragnizovanje protetsa, Lekiæ je podsjetio na zakljuèak Predsjedništva - “DF æe se zalagati da se uspostavi najširi opoziciono-graðanski koncept neophodan za širenje antirežimskog otpora, kao i za druge oblike demokratskog i ustavnog djelovanja, koji ne iskljuèuje pripremu i organizaciju masovnih graðanskih protesta“. »Kao što se može uoèiti, radi se o ozbiljno formulislanom zakljuèku koji podrazumijeva ozbiljan rad na realizaciji šire postavljene politike, u saradnji sa širokom mrežom društvenih subjekata , a primarno u skladu sa raspoloženjem graðana«, rekao je Lekiæ. On je kazao da je oèigledno da realizacija tog zakljuèka, koji se dijelom odnose i na proteste, podrazumjeva politièki jako osmišljen rad, a ne umjesto toga svakodnevno u medijima verbalno iscrpljivanje teme protesta èime se rizikuje svjesno ili nesvjesno degradiriranje ove ozbiljne inicijative. »Smatram proteste, misleæi pritom na one ozbiljne, osmišljenje, organizovane na širokoj graðanskoj osnovi, legitimnim i pravim odgovorom na dubinu krize i poražavajuæe stanje u društvu«, rekao je Lekiæ. Upitan da prokomentariše bilans inicijative o formiranju prelazne vlade, posebno odnos opozicije prema Socijaldemokratskoj partiji nakon odluke socijaldemokrata da ne prihvati prelaznu vladu, Lekiæ je rekao da je, radeæi veoma ozbiljno na inicijativi o prelaznoj vladi, koja je inaèe izvorno pokrenuta od drugih, uvjeren da je ona bila korisna, i da se radilo o èinu javne odogvornosti udružene opozicije. „Ta legitimno pokrenuta inicijativa je imala jednu jedinu motivaciju – djelovanje u interesu graðana kako bi se zaustavila sve ubrzanija ekonomska katastrofa, nastavak korupcije i kriminala kao ovdje normalne i nekažnjive stvarnosti, i konaèno stvorili uslovi za regularne izbore“, rekao je on. Prema rijeèima Lekiæa, znajuæi prilike ovdje, od skromne demokratske kulture do sistema meðusobnih ucjena meðu akterima vlasti niko u opoziciji nije bio naivan niti mnogo oèekivao od krajnjeg ishoda. „Ipak èitava inicijativa je bila korisna jer se javno pokazalo gdje je ko“. Pokazalo se, kako je rekao, da opozicija ozbiljnom kordinacijom i dijalogom može da se ujedini, da je za reformske promjene u crnogorskom društvu koje oèekuju graðani, promjene koje su na liniji zakljuèaka Evropske unije. „Pokazalo se da DPS želi samo nastavak stoprocentnog i i nekontrolisanog vladanja uprkos èinjenici da je ubjedljiva manjina u paralmentu, jer je na izborima 2012. sa osvojenih 30 poslanièkih mandata uprkos izbornim neregularnostima ubjedljivo izgubila od opozicije koja je osvojila 36 mandata“, dodao je Lekiæ. Zato su, naveo je, DPS i Ðukanoviæ tokom razgovora o prelaznoj vladi pokazivali primjetnu nervozu, èak i podizanjem na veæi stepen gotovosti specijalaca u režimskim medijima koje kontrolišu. „Pokazalo se da DPS vlada na bazi svojih poluga, partija manjinskih naroda i SDP-a, koje su prihvatile da budu politièka armatura nekontrolisane vlasti èime su preuzeli ogormnu odgvornost pred javnošæu, svojim biraèima, pred osiromašenim i pokradenim graðanima, konaèno pred mladim generacijama veæ potrošene buduænosti kojima ostaje vraæanje ogromnih državnih dugova“, naveo je Lekiæ. Nakon javno pokrenute inicijative o prelaznoj vladi sve je, kako je rekao, mnogo jasnije. „Odgovornosti su precizno izvedene za stanje u društvu, dakle, za nastavak ekonomske agonije praæene nepromijenjenim stepenom korupcije i kriminala u zemlji koja je i dalje daleko od konstitusanja pravne države“. On je, u vezi sa izjavom francuskog predsjednika Fransoa Olanda o zaustavljanju daljeg prijema novih èlanica u NATO i reakcije s tim iz Vlade, rekao da se umjesto da se ozbiljno suoèe sa uzrocima javnog stava francuskog predsjednika koji i nije naroèito iznenaðenje, propaganda vlasti nastavila da širi propagandu o nacionalnoj drami NATO integracija s ciljem skretanja pažnje sa realnih, životnih problema graðana ove zemlje. Kako je rekao, vrlo je prozirno i objašnjenje ovdašnje propagande da je situacija u Ukrajini nepravedno pogoršala crnogorske integracije. „Naprotiv, toliko je vidljivo da Ðukanoviæeva vlast želi da iskoristi meðunarodnu situaciju u Ukrajni kako bi se spustili kriterijumi za NATO integracije, dakle kako bi se dobila pozivnica bez ispunjenja uslova, posebno u dijelu traženih rezultata za konstituisanje pravne države“, kazao je Lekiæ. U izjavi Olanda se, naveo je, mogu uoèiti još dvije bitne dimenzije. „Prva se odnosi na unutrašnju dinamiku u samom NATO-u koji kao hladno-ratovska tvorevina veæ duže vrijme traži svoj novi identitet i ulogu u savremenom svijetu. Ovo pitanje se iznutra naroèito izoštrava i u kontekstu raznih partnerskih iskustava, naroèito onih u Gruziji i Ukrajini“, naveo je Lekiæ. Druga dimenzija poruke francuskog predsjednika je, kako je kazao, mnogo jednostavnija. „Ne treba širiti Alijansu sa novim èlanicama dok one ne ispune kritrijume prijema. Ovdašnja javnost je shvatila da su iz NATO saveza ozbiljno saopštili da je potrebno postiæi pravnu državu, bez kriminala i korupcije, imati kompetentnu i odgovornu vlast, kontrolisanu od izgraðenih nezavisnih institucija i nezavisnih medija u zemlji“, naveo je Lekiæ. Vlast je, kako je ocijenio, svojom statiènošæu i nerješavanjem problema te poruke razumjela na drugaèiji naèin. Lekiæ je, kad je u pitanju imenovanje Miomira Mugoše za ambasadora Crne Gore koje je, kako je naveo, izazvalo mnoge polemike, izmeðu ostalog i kroz glasanje SDP-a za odluku o imenovanju ambasadora u Sloveniji, rekao da je to nova manifestacija osionosti domaæe vlasti, „još jedna potvrda da ona kada su u pitanju klanovski interesi može da uradi što joj god padne na pamet“. „Vidim da se ova poslednja domaæa farsa seli u Sloveniju i da su tamošnji mediji, pa i sam MIP sada veæ i neskriveno skandalizovani ovom viješæu bave diplomatom koji im dolazi iz Crne Gore. Odnosi SDP-a i Mugoše, njihova uzajamna teška optuživanja i to sve do èina potvrdnog glasanja o novom ambasadoru , ostaje tragikomièana materija koja izvjesno odlazi u istoriju sa mjestom koje zaslužuje“, dodao je on. Kako je rekao, moguæa èinjenica da u crnogorskoj diplomatiji ima i ozbiljnih i kompetentnih osoba predstavlja samo izuzetak koji samo potvrðuje prethodno pravilo sada veæ obogaæeno ambasadorskim imenovanjem Mugoše. „Koji æe, istina, stilom i sadržajem adekvatno reprezentovati Ðukanoviæa i one oko njega. Nažalost, sve to na štetu ugleda crnogorske diplomatije koja se i ovom kadrovskom operacijom pokazala da je dio privatne države“, rekao je Lekiæ. (kraj) žug/boj