Lekoviæ: Penzionere može zaštititi samo reforma
- Lekoviæ: Penzionere može zaštititi samo reforma
- Post By kristina
- 13:30, 8 mart, 2002

Podgorica, (Montena-business) – Reforma crnogorskog penzionog sistema treba da obezbijedi njegovu dugoroènu stabilnost, socijalno osiguranje starijih i zaštitu najsiromašnijih penzionera, ocijenila je danas èlan radne grupe za reforme u ovoj oblasti Tijana Lekoviæ.
“Socijalna ravnoteža, poveæanje štednje i ekonomske efikasnosti reformisanog penzionog sistema uticaæe na privredni rast i razvoj. Penzioni sistem baziran na liènoj štednji stvoriæe kod svakog pojedinca osjeæaj odgovornosti za sopstvenu buduænost”, smatra Lekoviæ.
Ona je kazala da zaposlenima treba omoguæiti transparentnost i slobodu izbora penzionog fonda u koji æe investirati, jer u sadašnjem sistemu veliki dio radnika ne zna koliko procenata njihove plate èine porezi i doprinosi i ne dobija izvještaje o njihovoj uplati.
Na reformi penzionog sistema u Crnoj Gori, kako je rekla, radi tim domaæih i stranih struènjaka iz oblasti fiskalnog i poreskog sistema i makrostatistike.
“Ekspertska grupa trenutno radi na projekciji modela penzionog sistema koji æe u Crnoj Gori biti primjenjivan narednih pedeset godina, uzimajuæi u obzir makroekonomske i demografske trendove. Struènjaci svjetske banke pripremaju novi Zakon o penzionom sistemu, koji bi Vlada trebalo da usvoji do kraja ove godine”, kazala je Lekoviæ.
Prema njenim rijeèima, reformisani crnogorski penzioni sistem trebalo bi da se zasniva na tri stuba, od kojih prvi predstavlja sadašnji obavezni sistem plaæanja stope doprinosa za socijalno osiguranje. Obavezan je i drugi stub koji æe biti finansiran mješovito, preko individualnih penzionih raèuna osiguranika kod privatnih penzionih fondova i doprinosa za socijalno osiguranje. Preko raèuna penzionih fondova finansiraæe se treæi dobrovoljni stub penzionog sistema.
Lekoviæ je dodala da je individualni raèun u penzionom fondu slièan štednom u banci, jer pojedinci uplaæuju novac do odlaska u penziju, nakon èega æe im on biti isplaæivan u ratama.
“Penzioni fond ulaže novac svojih osiguranika tako da pravi prihod veæi od inflacije. Privatni penzioni fondovi veæ postoje u Crnoj Gori, a za svoje zaposlene formirali su ih Institut za stateške studije i prognoze i Centar za preduzetništvo”, kazala je Lekoviæ.
Koristi od reformisanog penzionog sistema trebale bi da budu veæe od troškova njegove transformacije, koji mogu biti finansirani prihodima od privatizacije, specijalnim zaduživanjem države ili budžetskim transferima.
Lekoviæ je ocijenila da æe se aktuelni crnogorski penzioni sistem, u kojem sadašnji zaposleni finansiraju penzionere, primjenjivati najmanje 15 narednih godina.
“Ovaj sistem nije fleksibilan, jer je prosjeèna penzija u Crnoj Gori oko 55, a svijetu oko 30 odsto prosjeène bruto plate. Troškovi penzionog sistema iznose skoro 18 odsto društvenog proizvoda, dok je u svijetu uobièajeno šest odsto”, tvrdi ona.
Kako je rekla, u Crnoj Gori treæina radno sposobnog stanovništva ulaže u penzije, a isto toliko korisnika prima invalidsku penziju, što je mnogo više od svjetskog prosjeka.
“Crna Gora je, kao i visoko razvijene zemlje, suoèena sa starenjem stanovništva i padom stope nataliteta, što znaèi da se broj onih koji plaæaju doprinose penzionom fondu smanjuje, a broj penzionera poveæava. To znaèi da raste poresko optereæenje mladih radnika kako bi bilo moguæe isplaæivati penzije”, objasnila je Lekoviæ.
Eksperti za penzione reforme smatraju da æe osiguranici privatnih penzionih fondova koji æe biti formirani u Crnoj Gori imati priliku da investiraju na tržište visokorazvijenih zemalja, što æe smaniti rizik njihovog ulaganja. U sadašnjem sistemu visina penzije zavisi od rasta plata, a kod privatnih penzionih fondova od povraæaja kapitala sa tržišta.
“Na crnogorskom tržištu su jednake šanse za uspjeh domaæih i stranih penzionih fondova, jer æe osiguranici pokloniti povjerenje onima od kojih oèekuju korist u starosti, a fondovi æe težiti da ga opravdaju i ostvare dugoroènu dobit”, smatra èlan radne grupe za reforme penzionog sistema u Crnoj Gori Tijana Lekoviæ.
(kraj) af / km