• četvrtak, 24 jul 2025

Lemijer: Investitori sve više gledaju na region

Lemijer: Investitori sve više gledaju na region
Beograd, (MINA-BUSINESS) – Sve više investitora obraæa pažnju na region jugoistoène Evrope i na Srbiju i Crnu Goru (SCG) kao njegov dio, ocijenio je danas predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Žan Lemijer /Jean Lemierre/. On je na Investicionom forumu, koji je uoèi Godišnjeg sastanka i Biznis foruma EBRD-a koji poèinje sjutra u Beogradu, organizovala Agencija za promociju izvoza Srbije, kazao da u regionu ima sve više prekograniènog biznisa i dodao da SCG, u odnosu na raniji period, djeluje daleko stabilnije i otvorenije. Lemijer je kazao da je svjestan, kao i drugi investitori, da nije lako kroz period nestabilnosti od planske doæi do tržišne ekonomije i da u privredama Srbije i Crne Gore ima štošta da se popravi. »Prije svega treba inplementirati zakone, ukinuti neke ‘prakse’ i uæi u narednu fazu tranzicije, a to što vidimo jeste jasna namjera da se sve te pretpostavke ispune«, kazao je predsjednik EBRD. Crnogorski ministar finansija Igor Lukšiæ upoznao je okupljene investitore i bankare sa dosadašnjim tranzicionim potezima Crne Gore. On je rekao da ove godine oèekuje porast bruto društvenog proizvoda (BDP) u Crnoj Gori biti 4,1 odsto, dalje smanjenje stope nezaposlenosti i da æe na kraju godine projektovana inflacija biti 3,5 odsto, a budžetski deficit 1,6 odsto. »Cilj Crne Gore je porast BDP-a od pet, šest ili sedam odsto. Za stabilan privredni rast neophodne su investicije, a one se u Crnoj Gori sve više poveæavaju«, kazao je Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je za ovu godinu veæ prikupila planiranih 150 miliona EUR investicija, a naredne godine oèekuje barem 80 miliona. On je posebno istakao da je Crna Gora dobila kreditni rejting i da ima dobre odnose sa Meðunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. »Dalji izazovi crnogorske Vlade biæe uspostavljanje stabilnog rasta, poveæanje konkurentnosti, smanjenje javne potrošnje i dalje smanjenje poreza i pojednostavljenje poreskog sistema«, kazao je Lukšiæ. Direktor Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Ðikanoviæ predstavio je crnogorsko tržište kapitala. Prema njegovim rijeèima, u Crnu Goru je kroz tržište kapitala do sada ušlo veæ 115 miliona EUR stranih investicija, a u prva èetiri mjeseca ove godine na crnogorskim berzama je #obrnut’ 71 milion EUR domaæeg i stranog kapitala. On je kazao da Crna Gora uskoro oèekuje poèetak primjene zakona o privatnim penzionim fondovima, o preuzimanju i lizingu. Ðikanoviæ je saopštio da u naredne dvije godine oèekuje rast berzanskog poslovanja i najavio smanjenje poreza na kapitalnu dobit za one koji ponovo investiraju dobit u druge akcije ili ako kupljene akcije prodaju tek nakon dvije godine. Direktor crnogorske Agencije za promociju investicija Predrag Ivanoviæ rekao je da je najvažniji biznis projekat Crne Gore nastavak privlaèenja investicija. On je kazao da je crnogorska privreda gotovo u cjelosti privatizovana i istakao da u Crnoj Gori posluju velika svjetska preduzeæa kao što su Helenik petroleum, Hit, Interbru, Telenor i japanski Daido metal. U Crnoj Gori, prema podacima koje je iznio Ivanoviæ, posluje više od 1200 inostranih firmi. Prema njegovim rijeèima, porez na dobit preduzeæa od devet odsto predstavlja jedan od najnižih na svijetu. Potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus, predstavljajuæi srpsku privredu i moguænosti investiranja, posebno je naglasio da je u toj zemlji politièka situacija daleko stabilnija nego što je bila ranije. On je podvukao da je SCG dobila pozitivnu ocjenu Studiju izvodljivosti, èime je Srbija prešla taèku bez povrataka u odnosima sa Evropskom unijom. Labus je kazao da oèekuje da æe Srbija u Svjetsku trgovinsku organizaciju uæi 2008. godine, kao i da se nada da æe te godine postati zvanièni kandidat za prijem u EU. »Prijem u EU znaèiæe i završetak tranzicije. Prema podacima EBRD, zemlje koje su nedavno primljene u EU završile su oko 90 odsto tog posla. Srbija u vom trenutku ima završenih 60 odsto, što znaèi da æe u narednih nekoliko godina biti u moguænosti da tranziciju privede kraju«, rekao je Labus. (kraj) vos/dmh