Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Poveæanjem doprinosa na teret zaposlenog i smanjivanjem neto zarade, nije ugrožena likvidnost nijednog preduzeæa u Crnoj Gori, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Predstavnici Unije poslodavaca ocijenili su da æe najavljene mjere crnogorske Vlade, kojima je predviðeno redefinisanje fiskalne politike, doprinijeti smanjenju likvidnosti preduzeæa, a moguæe je, kako navode, oèekivati i rast poreza, sive ekonomije i stope nezaposlenosti. Iz Ministarstva tvrde da je, naprotiv, smanjenjem ukupnog troška zarade, poslodavcima ostavljena moguænost da smanjivanjem doprinosa na teret poslodavca, uz neznatno smanjenje neto zarade, imaju isti nivo troška za isplatu zarada. “Na primjer, ukoliko je ugovorena bruto zarada iznosila 641 a neto zarada 460 EUR, ukupni troškovi poslodavca su iznosili 745 EUR. Ako nakon primjene predloženih rješenja, poslodavac želi da zadrži isti nivo troškova za isplatu zarada, neto plata zaposlenog bi iznosila 448, a bruto zarada 669 EUR”, pojašnjeno je iz tog resora. Novim zakonskim rješenjem je, kako navode, predviðeno i ukidanje akontativnog mjeseènog plaæanja poreza na dobit, èime ostaje više novca za biznis, poboljšava se likvidnost preduzeæa smanjuju biznis barijere i pojednostavljuje postupak plaæanja poreskih obaveza. “Ubuduæe æe pravna lica plaæati porez na dobit jednokratno, po isteku fiskalne godine, podnošenjem poreske prijave nakasnije do 31. marta tekuæe za prethodnu godinu, što je, svakako, pozitivna mjera, i èime se pojednostavljuje poreska registracija i smanjuju biznis barijere za same preduzetnike”, kaže se u saopštenju. U Ministarstvu tvrde da æe nova poreska rješenja svrstati Crnu Gora meðu najkonkurentnije poreske sisteme u Evropi. Istovremeno, kako navode, poveæanje doprinosa na teret zaposlenog treba shvatiti kao privremeno rješenje do stabilizacije finansijske situacije. “Uprkos smanjivanju regresa, toplog obroka i neto zarada, biæe obezbijeðena redovnost isplate ovih primanja za sve zaposlene u državnoj upravi, i ukupni efekti ove politike imaæe dugoroèan uticaj na stabilizaciju javnih finansija”, smatraju u Ministarstvu. Podsjeæaju da treba imati na umu da je Crna Gora posljednja zemlja koja je posegnula za tim rješenjima i da je, nakon što je isrpila sve raspoložive instrumente, propadanja pregovora sa sindikatom, predložila rješenja koja podrazumijevaju relativno neutralni efekat. “Ako uzmemo u obzir èinjenicu da je u periodu od 2006. do ove godine godine poveæanje neto zarada u državnoj upravi iznosilo 86 odsto, smanjenje zarada u iznosu od 3,5 do sedam odsto treba shvatiti kako mjeru prilagoðavanja zarada trenutnoj ekonomskoj situaciji”, kaže se u saopštenju. (kraj) gop