Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Formiranjem C liste dužnika neæe biti zaštiæene samo banke, veæ i kvalitetni korisnici njihovih kredita, jer æe im kroz poveæanje finansijske discipline olakšati pristup bankarskim uslugama, ocijenjeno je danas u crnogorskim bankama. U Udruženju banaka Crne Gore nedavno je konstatovano da je, zbog privrednih društava koja èesto ne vraæaju pozajmljeni novac, potrebno formirati takozvanu C listu dužnika. Ratko Nikoliæ iz sektora sredstava /Treasury Department/ podgorièke Euromarket banke smatra da je formiranje C liste dužnika pozitivan pomak ka smanjenju ukupnog rizika poslovanja u Crnoj Gori i konaèan odgovor na inicijativu te banke dostavljenu Udruženju banaka prije skoro dvije godine. “Moglo bi se reæi da se formiranjem C liste, u stvari, ne štite samo banke, veæ i kvalitetni dužnici, koji æe uz njeno postojanje sigurno imati kvalitetniji i lakši pristup bankarskim kreditima”, kazao je Nikoliæ agenciji Mina-business. Koncept liste nekvalitetnih dužnika, tvrdi on, pokazao se uspješnim u praksi razvijenih i zemalja okruženja, a doprinio je i poveæanju stepena finansijske discipline njihovih privreda. “Zbog nepostojanja registra dužnika, banke u Crnoj Gori su primorane da razmjenom podataka sa drugim bankama zaštite sebe od nesavjesnih korisnika usluga”, ocijenio je Nikoliæ. Nedostatak podataka o ukupnom zaduženju klijenata i njihovim obavezama prema drugim bankama, dodao je on, bitno utièe na kreditnu politiku svake banke, jer poveæava rizik, a time i cijenu kredita. Nikoliæ oèekuje da æe ideja o C listi dužnika biti unaprijeðena i formiranjem Kreditne agencije ili biroa, koja bi bilježila sva kreditna zaduženja. “Tako bi na jednom mjestu bili dostupni podaci o kreditnoj istoriji svih privrednih društava i graðana, njihovom trenutnom zaduženju i urednosti u ispunjavanju obaveza”, pojašnjava on. U Udruženju oèekuju da æe C lista dužnika doprinijeti boljem praæenju njihovog boniteta, odvajanju dobrih od loših, veæoj profitabilnosti i likvidnosti banaka. Sve to bi trebalo da omoguæi bolju selekciju korisnika kredita i kvalitetniju procjenu kreditnog rizika. Planirano je da banke dostavljaju Udruženju podatke o lošim dužnicima, a na osnovu njih æe lista biti sastavljena, ažurirana i prosljeðivana èlanicama. Dužnika bi sa liste mogla ukloniti samo banka koja ga je prijavila. Ovakvim naèinom praæenja i evidentiranja problematiènih dužnika koji ne vraæaju uzete kredite trebalo bi da bude sprijeèeno njihovo prijavljivanje kod više banaka i moguænost novih zaduženja. U Podgorièkoj banci su prihvatili odluku Udruženja o formiranju C liste dužnika i najavili da æe toj asocijaciji redovno dostavljati podatke o eventualnim kandidatima koji ne ispunjavaju ugovorene obaveze. “Iako podaci o raèunu u poslovnoj banci, svim promjenama na njemu, kao i stanju odobrenih kredita, garancija i ostalih finansijskih aranžmana predstavljaju poslovnu tajnu, postoje brojni razlozi da se postojanje pomenute liste smatra neophodnim i veoma važnim”, saopšteno je iz uprave Podgorièke banke. Banke moraju voditi raèuna o svojoj kreditnoj i garancijskoj izloženosti riziku, a informacije sa C liste dužnika Udruženja, koje ukazuju na lošu finansijsku poziciju moguæih klijenata ocijenjeni su neprocjenjivo važnim. “Podaci sa C liste pomagaæe stvaranju bolje finansijske discipline potencijalnih klijenata banaka”, zakljuèeno je u Upravi banke. Bankari iz okruženja smatraju da je svakoj zemlji neophodan kreditni biro, nezavisno od toga da li æe raditi u okviru centralne banke ili kao samostalna institucija, jer treba na jednom mjestu objediniti podatke o svim klijentima koji su tražili pozajmice. Oni istièu da u registru mora postojati i "crna lista" loših dužnika kojima niko ni pod kojim uslovima ne smije odobriti i najmanji kredit ili otvoriti tekuæi raèun. U Srbiji se poèetak rada takvog kreditnog biroa za graðane u Udruženju banaka oèekuje na jesen, a planirano je da, u poèetku, baza obuhvati podatke o zaduženosti i urednom vraæanju dugova klijenata, kao i listu onih od kojih su dugovi naplaæeni preko suda ili su zloupotrijebili platne kartice. Bosna i Hercegovina veæ dvije godine ima sopstveni kreditni biro, privatnu kompaniju koja je osnovana uz podršku razlièitih institucija federalne vlasti i njenih, ali i meðunarodnih donatora. Njegova baza podataka pruža informacije o kreditnim i drugim finansijskim zaduženjima privrednih društava i graðana i omoguæava korisnicima da identifikuju najbolje potencijalne klijente za svoje usluge, osiguraju bržu i efikasniju odluku o dodjeli kredita, omoguæe procjenu rizika kreditiranja i podstièe korisnike na redovnu i pravovremenu otplatu. Kreitni biro formira bazu podataka na osnovu informacija komercijalnih banaka, mikrokreditnih organizacija, osiguravajuæih društava, kantonalnih sudova, vlada kantona, penzijsko invalidskih fondova, federalnog zavoda za statistiku, javnih preduzeæa, privrednih društava, donatorskih i meðunarodnih organizacija i privredne štampe. Za saradnju sa bosansko hercegovaèkim Kreditnim biroom potrebno je potpisati ugovor o èlanstvu. Èlanarina je besplatna, a Biro omoguæava izvještaje o dugovanjima i kreditnu istoriju klijenata. Za izdavanje kreditnog izvještaja, u roku od 24 èasa, o graðaninu ili privrednom društvu potrebna je njegova pismena saglasnost ili zahtjev. (kraj) anf/dmc