Podgorica, (MINA) – Zdravstveni radnici u Crnoj Gori prošle godine, prijavili su 106 neželjenih dejstava na medikamente, ali je taj broj znaèajno veæi, saopšteno je danas na konferenciji Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS). Rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS Maja Stankoviæ je, odgovarajuæi na pitanja novinara koliko zdravstveni radnici u Crnoj Gori prijavljuju èesto neželjena dejstva ljekova, kazala da ih ljekari ne prijavljuju toliko èesto, koliko bi trebalo. Ona je rekla da broj prijava bilježi trend rasta, upozoravajuæi da je uèestalost ispoljavanja neželjenih dejstava ljekova znaèajno veæa od stope prijavljivanja. “Mi smo prošle godine imali 106 prijava, tako da smo blizu uslova koji bi znaèio 130 prijava na ovaj broj stanovika, ali to je samo jedan od kriterijuma. To ne znaèi da je sistem uspostavljen i da funkcioniše”, rekla je Stankoviæ na sastanku sa predstanicima medija. Ona je kazala da to nijesu konaèni podaci, i da æe izvještaj biti poznat krajem mjeseca. Pomoænica direktora CALIMS Željka Bešoviæ je, odgovorajuæi na pitanje novinara koliko je prošle godine godina bilo prijava inspekciji za nepoštovanje Zakona o ljekovima, objasnila da je Uprava za inspekcijske poslove nadležna za provjeru poštovanja Zakona. Ona je kazala da Agencija može da obavijesti Upravu za inspekcijske poslove, ali da ne može sprovesti kaznene mjere. “Do sada smo u dva ili tri sluèaja imali situaciju da smo informaciju proslijedili prema nadležnoj inspekciji, nakon što smo bili lièno svjedoci da se u odreðenim medijima vrši reklamiranje lijeka. O toj situaciji bili smo informisani od proizvoðaèa koji je iz regiona”, navela je Bešoviæ. Kako je kazala, broj takvih sluèajeva nije veliki, “iako smo svi svjedoci da ima mnogo toga u medijima”. “Svi ste pozvani da nas upozorite na bilo kakvo takvo odstupanje od Zakona”, poruèila je Bešoviæ. Upitana da li je reklamiranje ljekova u zdravstvenim ustavama kršenje Zakona, Bešoviæ je objasnila da je Zakonom jasno ureðeno da ljekovi, èiji je režim izdavanja na recept, ne bi smjeli biti oglašavani prema pacijentima. “Znaèi u svim onim djelovima zdravstvenih ustanova, u koje pacijenti imaju pristup, ne bi smjeli biti nikakvi promotivni flajeri, posteri o lijekovima èiji je režim izdavanja na recept”, objasnila je ona, poruèujuæi da sve zdravstvene ustanove moraju poštovati Zakon. Odgovorajuæi na pitanje da li je dozvoljeno da ljekari preporuèuju ljekove koji se ne daju na recept pacijentima, Bešoviæ je kazala da je to “suverena uloga ljekara”. “Ljekar ima apsolutno pravo da preporuèi svom pacijentu ljekove, kako na recept, tako i one bez recepta”, navela je ona. Bešoviæ je objasnila da ne postoji koncept proizvoda koji je potpuno bez rizika u oblasti ljekova. “Ali ono što je važno da treba kontinuirano evaluirati odnos izmeðu koristi i rizika”. “Uloga Agencije je, da u skladu sa poslednjim nauènim i struènim znanjima, obezbijedi da samo oni proizvodi kod kojih je korist veæa od rizika budu na raspolaganju pacijentima u Crnoj Gori”, kazala je ona. Bešoviæ je kazala da je velike polemike izazvalo kako napraviti razliku izmeðu oglašavanja lijeka i informisanja o njemu. “Definicija oglašavanja ukljuèuje i informaciju o lijeku, ali je veoma važno da informisanje o ljekovima ne smije da sadrži elemente oglašavanja niti o informaciji o lijeku smije biti prikriveni oglas”, upozorila je ona, navodeæi da nije lako tu granicu postaviti. Iz CALIMS-a su poruèili da posledice pogrešnog informisanja o ljekovima mogu biti veoma teške po zdravlje pacijenata. (kraj) teo/žug