Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnoj Gori je potrebna odreðena promjena vrijednosti, jer je neodrživo da veæina punoljetnih graðana koristi davanja iz budžeta, ocijenio je mandatar za sastav nove vlade, Igor Lukšiæ. »Oèekivanje da izvršna vlast, premijer i ministri riješe sve probleme radnika, poslodavaca, lokalnih samouprava, postala je uobièajena slika Crne Gore. Veæina se pita šta od Vlade može dobiti, a malo njih šta su sami uradili i što mogu da urade da bi riješili probleme i tako pomogli i sebi i državi«, rekao je Lukšiæ u Skupštini, predstavljajuæi program nove vlade koju poslanici danas treba da izaberu. Lukšiæ je upozorio da ta oèekivanja i naèin rješavanja problema podriva temelje ekonomske održivosti Crne Gore. »Promjena uobièajenog ponašanja i navika je teška, a naèina razmišljanja još teža. Spreman sam da ubrzamo ove promjene«, poruèio je Lukšiæ.«Društvo ne treba da bude zavisno od budžeta, veæ od individualnih doprinosa graðana i kompanija«. On je kazao da crnogorska ekonomija ima potencijal da ostvari dugoroèni ekonomski rast u narednim dekadama u prosjeku od pet odsto godišnje, što bi je ubrzano približilo prosjeku nivoa razvijenosti èlanica Evropske unije (EU). „Želim da zajednièki mijenjamo loše navike i gradimo nove vrijednosti, da izgradimo sistem u kojem æe preduzetnici i investitori imati šansu da zarade, a nezaposleni naðu posao i pristojno žive od svog rada. Želim da izgradimo sistem u kojem æe nezaposleni tražiti posao, a ne socijalnu pomoæ“, saopštio je Lukšiæ. Cilj nove vlade æe, prema njegovim rijeèima, biti stvaranje pretpostavki da se visok potencijalni ekonomski rast pretvori u stvarni, èemu bi, izmeðu ostalog, trebalo da doprinese fiskalna i finansijska stabilnost države. Lukšiæ je podsjetio da je fiskalna stabilnost preduslov ekonomske, dok su usvajanje budžeta za narednu godinu i izmjena i dopuna Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju (PIO) važni koraci za dugoroènu stabilnost javnih finansija. Budžet za narednu godinu, kako je kazao, predviða deficit od 2,6 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP) i javni dug od 43 odsto, što je u okviru fiskalnih pravila Evropske monetarne unije. „Nijesmo zadovoljni tim pokazateljima. Zacrtali smo ambiciozan zadatak da 2012. godine budžet bude u primarnom suficitu, a javni dug smanjimo na 41 odsto“, naveo je Lukšiæ. On je dodao da bi primarni suficit budžeta 2013. godine trebalo da iznosi preko tri odsto BDP-a, a javni dug ispod 38 odsto. Tekuæa budžetska potrošnja æe, kako je kazao, biti smanjena, a kapitalni izdaci omoguæiti veæe investiranje u infrastrukturne projekte. „Smanjenje državne potrošnje, deficita i duga nije dovoljno da bi se ostvario ekonomski rast. Kljuèno pitanje nije koliko država troši, veæ na što troši i koliko kvalitetno obavlja svoje funkcije«, smatra Lukšiæ. »Vjerujem da država može trošiti manje i pružati efikasniji servis graðanima i privredi«. On je kazao i da fiskalna politika mora biti transparentna, jer oni koji raspolažu novcem poreskih obveznika moraju odgovarati za rezultate. „Moramo korigovati loše navike i promovisati najbolju praksu. Zato æu snažno podržati jaèanje, kako spoljne, tako i unutrašnje revizije utroška novca poreskih obveznika“, poruèio je Lukšiæ. Vlada æe, prema njegovim rijeèima, nastaviti politiku niskih, jednostavnih poreza koji æe manje opteretiti rad i dohodak. Promovisaæe vrijednosti i graditi sistem da oni koji više rade ne treba da budu kažnjeni zbog rada i uspjeha. Lukšiæ smatra i da stabilan bankarski sistem èini osnovu ukupne finansijske stabilnosti, zbog èega je važno jaèanje nezavisnosti regulatora i njihovih kapaciteta da obavljaju efikasnu superviziju finansijskog sistema. On je najavio da æe Vlada nastaviti sa realizacijom aktivnosti iz Akcionog plana strukturnih reformi u oblastima zdravstva, prosvjete, nauke i rada i socijalnog staranja, koje su u kombinaciji sa reformom sektora javne uprave preduslov za održivost ekonomske stabilnosti i stvaranja osnova za dugoroèan rast i razvoj. „Penzionom reformom smanjiæemo deficit penzijskog sistema i uèiniti ga dugoroèno stabilnijim, što æe omoguæiti redovnu isplatu penzija i oèuvanje životnog standarda penzionera, poveæati aktivnost na tržištu rada i smanjiti sivu ekonomiju“, poruèio je Lukšiæ. On je dodao i da æe reforma socijalnog sistema biti usmjerena na pojedince i porodice u stanju socijalne potrebe, kao i da æe se realizacijom projekta pod nazivom Socijalni karton poveæati socijalna davanja. Lukšiæ je kazao i da bi regulatorna reforma trebalo da podrži strukturne, ali i konkurentnost ekonomije, kako bi se omoguæio dinamièan razvoj privatnog sektora. „Smanjivaæemo barijere i prepreke biznisu. Svojinska prava moraju biti garantovana i zaštiæena, a procedura registracije vlasnièkih prava mora biti efikasna i pouzdana", naveo je Lukšiæ. Izdavanje graðevinskih dozvola, kako je dodao, ne smije trajati godinu i koštati više nego u veæini evropskih država, ukoliko se žele nove investicije, hoteli, fabrike i radna mjesta. On je naveo da biznisu, umjesto kontrole i sputavanje, treba omoguæiti da se takmièi i razvije. Državna administracija, prema njegovim rijeèima, mora biti partner i servis hrabrim pojedincima koji su spremni da preuzmu rizik. „Umjesto strategija i hiljada birokratskih dokumenata zalagaæemo se za konkretne rezultate. Regulatorna reforma i smanjenje korupcije vodiæe zdravijem i konkurentijem ekonomskom sistemu“, rekao je Lukšiæ. On je rekao da æe meðunarodni indikatori konkurentnosti biti sastavni dio ekonomske agenda nove Vlade i biti jasna mjera uspjeha u gradnji konkurentne ekonomije. Lukšiæ je naveo da je cilj da u naredne tri godine Crna Gora bude meðu prvih 50 država svijeta na meðunarodnim listama konkurentnosti. „Sektore u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti moramo koristiti ne za dobro Vlade i investitora, veæ za razvoj svake opštine i dobro svakog graðanina. Trebamo iskoristiti potencijal koji posjedujemo kako bismo generisali nova radna mjesta, privukli nove tehnologije, poboljšali uslove rada i života i poveæali ukupno blagostanje“, poruèio je Lukšiæ. On je podsjetio da su investitori prepoznali da su kljuèni sektori ekonomije u kojima Crna Gora ima komparativne prednosti energetika, turizam, saobraæaj i tranzit, èijim bi se razvojem ubrzao ekonomski rast i istovremeno doprinijelo smanjenju regionalnih razlika. „Posebno imam na umu potrebu dinamizacije razvoja sjevera Crne Gore. Povlaèenje novca iz ranije dogovorenih kreditnih aranžmana presudno æe uticati na unapreðenje kvaliteta života graðana na tom podruèju, kroz ulaganja u lokalnu infrastrukturu“, objasnio je Lukšiæ. On smatra da je suština razvoja sjevera u valorizacija njegovih resursa, kao i da je usvajanje prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove poèetni korak u tom smislu. „Razmotriæemo modele osnivanja posebnog preduzeæa, po ugledu na model razvoja Luštice, koji je omoguæio da dobijemo renomiranog partnera“, rekao je Lukšiæ. On je najavio da æe Vlada nastaviti da radi na obezbjeðivanju turistièke infrastrukture i cjelokupnog proizvoda, koji æe osim primorja nuditi i usluge u sjevernom dijelu Crne Gore. Oèekivane strane direktne investicije u buduæem periodu æe, kako je kazao, imati za cilj poveæanje konkurentnosti ponude, dok æe istovremeno podsticati ekonomski rast. On je podsjetio da je u proteklom periodu izraðen znaèajan broj prostorno–planskih dokumenata, kao i da bi uskoro trebalo da bude završen Prostorni plan posebne namjene podruèja Durmitora. „Došlo vrijeme i da se, u cilju harmonizacije prostorno planske dokumentacije, inicira izrada prostornog plana obalnog pojasa, po principima savremenih trendova upravljanja prostorom na Mediteranu“, najavio je Lukšiæ. Vlada namjerava da nastavi sa unaprijeðivanjem energetske efikasnosti i do 2016. godine realizuje projekte koji se odnose na dalekovod Podgorica–Tirana, male hidroelektrane, vjetroelektrane, hidroelektrane na Moraèi i Komarnici, kao i investicije povezane sa kablom izmeðu Italije i Crne Gore. „Neæemo odustati ni od projekta autoputa Bar - Boljari i tražiæemo model koji æe biti primjeren finansijskim kapacitetima naše države. Rijeè je o projektu koji nije znaèajan samo u kontekstu tranzitnog prometa, veæ èak i više u kontekstu unutrašnje infrastrukturne integracije teritorije Crne Gore“, rekao je Lukšiæ. On je dodao da æe Vlada nastaviti da radi i na stvaranju pretpostavki za realizaciju Jadransko–jonskog autoputa, koji bi predstavljao veoma znaèajnu tranzitnu rutu. „Veliki infrastrukturni, projekti privatizacije i javno-privatnih partnerstava, u kratkom roku treba da utièu na rast investicija, agregatne tražnje, zaposlenosti i produktivnosti“, zakljuèio je Lukšiæ. (kraj) nar/bvm