Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Produktivnost poslodavaca u Crnoj Gori tragièno je niska, 30 odsto evropskog prosjeka i ne može se oèekivati da država rješava te probleme, saopštio je premijer Igor Lukšiæ. “Najzabrinjavajuæi podatak je nivo prodkutivnosti i to je nešto što poslodavci moraju sami da rješavaju”, rekao je Lukšiæ na današnjoj sjednici Upravnog odbora Unije poslodavaca Crne Gore(UPCG). Lukšiæ smatra i da bi trebalo detaljno sagledati ulogu poslodavaca, odnosno definisati šta je to što Vlada traži od njih. “UPCG se mora snažnije prikljuèiti Vladi u borbi protiv sive ekonomije, gdje u posljednjih pola godine ili više bilježimo rast, odnosno izbjegavanje plaæanja poreza i doprinosa. Ne mogu da prihvatim argument da je to zbog visine poreza”, poruèio je Lukšiæ. I poslodavci i Vlada, kako je naveo, moraju zajednièki i snažnije stati u borbu protiv sive ekonomije, kao najveæe barijere tržišne utakmice. “UPCG mora tražiti od njenih èlanica veæi profesionalizam. Nijesam siguran da u našoj privredi imamo dovoljan nivo profesionalizma i ponekad je to razlog zbog kojeg nam neki poslovi odlaze”, tvrdi Lukšiæ. On je kazao da zabrinjava trend rasta nivoa blokiranih raèuna kompanija i obima novca koji je tim procesom obuhvaæen, dodajuæi da bi ta preduzeæa trebalo da budu poznata javnosti. “Mislim da ona preduzeæa koja imaju blokirane raèune treba da budu neka vrsta publikacije jer æe na taj naèin pomoæi dobrim firmama da sagledaju uslove kada ulaze u poslovni angažman sa tim kompanijama”, saopštio je Lukšiæ. Objelodanjivanje imena kompanija koje imaju blokirane raèune, inicijativa je koju, prema mišljenju Lukšiæa, treba podržati. “Time se ne objavljuje ko šta kome duguje, veæ se ukazuje kojih je to 50 ili 100 preduzeæa koji nose 50 odsto blokiranih raèuna”, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, ohrabruje podatak da u Crnoj Gori od poèetka godine dolazi do oporavka svih ekonomskih parametara. “U ovom trenutku se èini ipak dostižan cilj da ekonomski rast ove godine bude oko 2,5 odsto, sa ambicijom da se naredne uveæa na èetiri odsto”, rekao je Lukšiæ. On je poruèio da su investicije i šanse za njihovu realizaciju kljuè daljeg napretka. Èlanovi Upravnog odbora na sjednici su iznijeli dielmu ko vodi ekonomsku politiku u državi, banke ili Vlada. Lukšiæ smatra da su to potrošaèi, jer, kako kaže, oporavka ekonomije nema ukoliko nema jaèanja tražnje. On je ocijenio da je Vlada, kada je u pitanju poslovni ambijent i socijalni dijalog, u prošlih nekoliko mjeseci uradila više nego u posljednjih najmanje pet godina. Lukšiæ je podsjetio da je parlament u prethodnih nekoliko sedmica usvojio 15 propisa koji dramatièno poboljšavanju poslovni ambijent, meðu kojima su oni koji æe olakšati registraciju nekretnina, zatim uvoðenje jednošalterskog sistema registracije preduzeæa, kao i unaprijeðenje sistema plaæanja poreza. U sektoru energetike, kako je naveo, Vlada bi veæ na sjednici u èetvrtak trebalo da usvoji dva dokumenta koji æe biti znaèajani za investicioni ciklus u toj oblasti u narednom periodu. “Jedan je Memorandum o razumijevanju kojim æemo otkloniti nesporazum sa A2A i stvoriti prostor za veæe investiranje u buduænosti, a drugi se tièe prostornog plana za pomorski kabal izmeðu Peskare i Tivta”, rekao je on. UPCG je na današnjoj sjednici predstavila dokument pod nazivom Prilog unaprijeðenju i razvoju privrede Crne Gore u kojem su precizno navedene biznis barijere crnogorskih poslodavaca i mjere koje se predlažu za unaprijeðenje poslovnog ambijenta. Predsjednik UPCG, Predrag Mitroviæ, kazao je da i države, a ne samo preduzeæa, moraju da budu konkurentnije. “Socijalni dijalog je solidan ali ima prostora za poboljšanje. Vlada je donijela niz dobrih rješenja kroz Predlog zakona o radu ali taj dokument se veoma stidljivo i strašljivo podržava”, smatra Mitroviæ. Privredu, kako je ocijenio, optereæuju unutrašnji dugovi na meðusobnoj relaciji preduzeæa ili država i kompanija. Poslodavci iz sektora turizma imali su sugestije da bi trebalo poboljšati smještajne kapacitete, uvesti jeftinije èarter linije, kao i raditi na produženju sezone koja bi trajala od aprila do oktobra. Posodavci iz tog sektora imali su predloge da se snize cijene zakupa plaža, kako bi u skladu sa tim, došlo do pojefitnjena usluga plažnog mobilijara. Predstavnici poljoprivrednog sektora najviše su se žalili na slab otkup poljoprivrednih proizvoda, navodeæi kao najsvežiji primjer lubenice i problem koji imaju proizvoðaèi iz Podgorice i Ulcinja. Potpredsjednik UPCG za poljoprivredu, Željko Vidakoviæ, smatra da je neophodna reforma agrarne politike u Crnoj Gori, kao i da je budžetsku podršku proizvoðaèima neophodno znatno poveæati. Poljoprivrednici smatraju i da je veliki problem Distributivni centar koji je otvoren ali u njemu još nije uspostavljen otkup i distribucija voæa i povræa domaæih proizvoðaèa. Primjedbe i probleme u poslovanju iznijeli su i predstavnici iz sektora energetike, graðevinarstva, zanatstva i drvoprerade, gdje je konstatovano da postoje veliki kapaciteti i potencijali koji se slabo ili èak u prevelikoj mjeri eksploatišu. (kraj) jlb