Podgorica, (MINA) – Poslanici opozicije kritikovali su danas uèinke Vlade po pitanju najvažnijih spoljnopolitièkih prioriteta, zauzimanje stavova u odreðenim meðunarodnim sukobima, kao i po pitanju Prevlake, dok je potpredsjednik Vlade Igor Lukšiæ ponovio da je raðeno u skladu sa streteškim opredjeljenjima. Lukšiæ je danas, na zajednièkoj sjednici odbora za meðunarodne odnose i za evropske integracije, predstavio Izvještaj o radu Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija za prošlu godinu, koji su prihvatili èlanovi oba skupštinska tijela. Iako se Izvještaj odnosio na prošlu godinu, poslanici su razgovarali i o aktuelnim politièkim pitanjima, a glavne teme rasprave bile su nedobijanje poziva za èlanstvo u NATO, pitanje Prevlake, evropskih integracija, ekonomske diplomatije, pridruživanje sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji, osuda upotrebe hemijskog naoružanja koju je poèinio sirijski režim kao i situacija u Gazi. Opozicioni poslanici kritikovali su i pojedina kadrovska namještenja u diplomatskim predstavništvima, kao i domete regionalne saradnje, posebno nedefinisane granice sa susjedima. Poslanik Demokratskog fronta, Koèa Pavloviæ kazao je da je nakon nedobijanja poziva za èlanstvo u NATO vlast imala euforiène stavove, navodeæi da ipak treba uspostaviti objektivnu dijagnozu stanja i konstatovati da je taj process zamrznut. On je rekao da država srlja ka potencijalnoj blokadi pregovaraèkih procesa u poglavljima 23 i 24, jer, kako je kazao, nema politièke volje za ozbiljnom borbom protiv korupcije i kriminala. Poslanik Fronta Milan Kneževiæ smatra da je spoljna politika Crne Gore doživjela fijasko. „Ponaša se kao drogirani borac, koji je uskoèio u geopolitièki ring, u kojem, gdje god se okrene, dobija udarce i sve je nemoæniji“. Kneževiæ je upitao da li æe neko zbog nedobijanja poziva za èlanstvo u Alijansi snositi odgovornost, a govoreæi o sporu sa Hrvatskom u vezi Prevlake, kazao je da je ona definitvno izgubljena „inertnom i nemuštom politikom“. On je ponovio stav da je uvoðenje sankcija Rusiji bila greška, navodeæi da je ta država nekim državama odgovorila reciproèno, i upitao Lukšiæa da li su one uvedene i nekom crnogorskom zvanièniku. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazoviæ kazao je da nedobijanje poziva za èlanstvo u NATO predstavlja poraz diplomatije, da je Vlada prošle godine nedovoljno uradila na tom planu, i da je zato bilo kasno što se ove godine intenzivnije pozabavila tim pitanjem. On je ocijenio da su pogoršani diplomatski odnosi sa Rusijom, navodeæi da „se nismo proslavili ni ekonomskom diplomatijom, ni odnosom sa dijasporom“. Abazoviæ je tražio da se Lukšiæ izjasni po pitanju dešavanja u Gazi, tražeæi od njega da osudi nasilje i stradanje civila. Isto je ztaražio i poslanik Bošnjaèke stranke, Suljo Mustafiæ, navodeæi da je iznenaðujuæe da MVPEI æuti na ta dešavanja. Mustafiæ je kazao da Izvještaj pokazuje da država kontinuirano vodi harmonizovanu spljnu politiku po pitanju evropskih i evroatlantskih integracija, navodeæi da više pažnje treba posvetiti širenju mreže diplomatsko-konzulranih predstavništava, a ukazao je i da je neophodno što skorije usvanjanje Zakona o iseljenicima. Poslanik Socijaldemokratske partije, Borislav Banoviæ kazao je da podržava politiku koja je prikazana u Izvještaju, navodeæi da je MVPEI uèinio koliko je mogao, ali da pozicija Crne Gore ne zavisi samo od rada tog resora, veæ umnogome i od stvari unutar države. Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Stanišiæ kazao je da je Izvještaj sistamatièno prikazao šta je uraðeno, a gdje se moglo djelovati bolje, ocjenjujuæi da je MVPEI uradio dosta i da mu treba odati priznanje za uèinjene napore. On je kazao prièa opozicionara u vezi sa Prevlakom lièi na ratne poklièe, koji ne vode nièem, podsjeæajuæi da æe meðunarodna arbitraža da riješi situaciju. Poslanik Fronta, i predsjenik Odbora za evropske integracije, Slaven Radunoviæ, kazao je da je saglasan da treba „spustiti retoriku“ po pitanju Prevlake, ali da je i neophodno da se država drži svojih interesa. On je predložio Lukšiæu da uputi pismo eventulanim ponuðaèima na tenderu koji je Hrvatska raspisala za istraživanje nafte i gasa kod Prevlake, kojim bi im se ukazalo da je u pitanju sporna teritorija. Poslanik DPS-a, i predsjednik Odbora za iseljenike, Miodrag Vukoviæ, kazao je da Izvješatj predstavlja kvalitetan prikaz posveæenog angažovanja MVPEI i države, navodeæi da su dobri odnosi sa okruženjem dokaz dobre politike unutar države. Lukšiæ je ocijenio da je evropska i evroatlantska perspektiva sve izvjesnija, i bliža, kao i da su pregovori sa EU sve intenzivniji, a da se posljednje donice prema èlanstvu u NATO uspješno prelaze. On smatra da je u prošloj godini ostvarena afirmacija spoljnopolitièkih ciljeva, navodeæi da je odluka Ministara ministara država èlanica NATO-a povoljna za Crnu Goru. “Moje uvjerenje je, da sve i da smo ispunili, u ovom trenutku zbog ukupnih okolnosti ne bi bilo pozivaza Crnu Goru. Uvjeren sam da je ovaj resor uèinio sve što je bilo moguæe uraditi. Crna Gora je prvi put posmatrana odvojeno od ostalih aspiranata, prvi put se govori o pozivnici i definiše vremenksi okvir u kom je to moguæe oèekivati”, ukazao je on. Govoreæi o regionalnoj problematici, Lukšiæ je rekao da je Crna Gora važan katalizator unaprjeðenja odnosa, posebno ekonomskih. On je podsjetio da je po pitanju Prevlake bilo diplomatske reakcije države, i bilateralne i multilateralne, navodeæi da je meðunarodna arbitraža jedino rješenje, i da se Crna Gora priprema za to. „Do tada mi smatramo da ovdje postoji odreðeni spor i da bi eksploatacija mineralnih resursa trebalo da se odvija u nekom meðusobnom razumijevanju, bez prejudiciranja granice“, kazao je Lukšiæ. On je rekao da se tender traje do novembra, podsjeæajuæi da su neke države veæ obaviještene o potencijalnom sporu, navodeæi da æe biti obaviješteni i potencijalni ponuðaèi. „Saglasan sam da retoriku ne treba pojaèavati, niti ima potrebe, a da pitanje razgranièenja treba odvojiti od saradnje koju sa Hrvatskom imamo na mnogim drugim poljima, i po pitanju evropskih, i evroatlanstkih integracija, koja zaslužuje visoku ocjenu“, kazao je Lukšiæ. Govoreæi o širenju mreže diplomatskih predstavništava, on je kazao da je MVPEI pripremilo „neku vrstu bijelog paira“, koji je Vlada podržala, a koji se tièe njene optimizacije. „Na žalost, oèigledno je da iz finasijskih razloga nema moguænosti da se taj program realizuje odmah, ali u nekom srednjoroènom i dugoroènom perodu bi to bilo dobro. Procjena troškova je oko dvadesetak miliona za takvo funksionisanje mreže koja bi dominatno mogla odgovoriti na naše potrebe“, rekao je Lukšiæ. Govoreæi o stavu Vlade po pitanu situacije u Siriji on je podsjetio da je Crna Gora èlanica Savjeta za ljudska prava i da je upotreba hemijskog naoružaja jedno od najveæih kršenja elementarnih ljudskih prava, i da država po pitanju zloèina u Siriji nije mogla ostati po strani. On je podsjetio da je Crna Gora insistirala da nema vojnog, veæ samo mirnog rješenja. Lukšiæ je osudio svaku vrstu nasilja u Gazi. „U izostanku formalnog saopštenja, ovo može da se iskoristi. Mi smo u prethodnim danima, jer smo èlanice Savjeta za ljudska prava, bili u komunikaciji sa obje strane. Dakle, apsolutno osuðujemo svaku vrstu nasilja i zalažemo se da se strane vrate za regovaraèki sto“, rekao je on, dodajuæi da civili ne smiju biti žrtve. On je kazao da svaka nestabilnost na Mediteranu prije ili kasnije ima reperkusije na Crnu Goru. „Kroz Savjet za ljudska prava djelujemo veoma aktivno da bi poslali poruke koje su u skladu sa naèelima koje propagiramo, a koji su elementi naše vanjske politike“. Po pitanju situacije u Ukarajini, Lukšiæ je podsjetio da Crna Gora nije mogla “sjedjeti na dvije stolice istovremeno“, i da je logièno da država koja je otvorila 12 pregovaraèkih poglavlja postupi u skladu sa politikom EU. „Naša pozicija bila je vrlo konkretana i konzistentna, i u skladu sa našim vanjskopolitièkim prioritetima, što ne znaèi nikakoda želimo da zatvrano vrata saradje sa Rusijom, naprotiv“, dodao je on. Lukšiæ smatra da ne može doži do dramatiènog ugrožavanja odnosa sa Rusijom zbog tog pitanja. „Nema nijednog državnog funkcionera koji je pod primjenom neke vrste kontra mjere od strane Rusije, iako sam pitanje doživio u kabare stilu“, dodao je on. Lukšiæ je kazao da je pitanje vladavine prava jedno od oblasti mu kojima se prepliæu integracije ka EU i NATO, i da æe ispunjenjima ciljeva doprinijeti izbor vrhovnog državnog tužioca u parlamentu, kao i kako æe se tretirati pitanje izbornih zakona. (kraj) mib/teo