Podgorica, (MINA) – Opredjeljenje crnogorske i hrvatske vlade da pristupe istraživanjima i eventualnoj eksploataciji nafte i gasa u Jadranskom moru, nameæe potrebu da se ubrza postupak za definitivno razgranièenja na prostoru Prevlake, kazao je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac. Hrvatski premijer Zoran Milanoviæ kazao je da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila podruèja koja nijesu njena, veæ pripadaju Hrvatskoj. Iz crnogorske Vlade saopšteno da država štiti svoje interese u skladu sa meðunarodnim aktima i da su spremni da nastave dijalog kojim bi se došlo do prihvatljivog rješenja za obje strane. Lukovac je ocijenio da æe pokrenute aktivnosti obje vlade za istraživanja i eventualnu eksploataciju nafte i gasa, uticati da one intenziviraju pregovore u cilju konaènog rješenja razgranièenja. »Ako se pokaže da uslova za bilateralni dogovor i sporazum nema, u šta sam uvjeren - onda treba što prije da dogovore mandat koji bi zajednièki povjerile bilo Meðunarodnom sudu pravde u Hagu, kako su se premijeri saglasili 2008.godine, ili Meðunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu«, rekao je Lukovac Agenciji MINA. Tada, dodao je Lukovac, ostaje da se okupe struènjaci, pripremi sva potrebna dokumentacija i argumentacija i podnese Sudu, èija odluka æe biti konaèna. On je rekao da se možda, blagovremenom i intenzivnom komunikacijom nadležnih organa dvije države i dogovorima u vezi pokretanja istraživanja nafte i gasa na moru, mogao ranije dogovoriti pristup blokovima na podruèju Prevlake. »Bilo bi takoðe bolje da je Meðudržavna radna grupa postigla dogovor ili važan napredak u traženju bilateralnim putem rješenja o konaènom razgranièenju, ili o mandatu Meðunarodnog suda«, ukazao je Lukovac. Kako je naveo, ipak je najvažnije da se odnosi dvije susjedne zemlje dobro razvijaju, «te da se èine napori da se, èak i za ovo, najsloženije pitanje koje je ostalo nakon raspada zajednièke drzave (u kojoj nikada nijesu utvrðivane administrativne granice na moru), naðe rješenje«. Lukovac je uvjeren da Vlada Crne Gore i njeni nadležni organi u odnosu na taj aspekt meðusobnih odnosa Crne Gore i Hrvatske, vode dobru politiku, kako bi se našlo najbolje rješenje razgranièenja na kopnu i moru, oèuvali državni interesi Crne Gore i otvorili što širi prostori dobrosusjedske saradnje sa Hrvatskom. »Takoðe smatram dobrom odluku Vlade Crne Gore da se za raspisani tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika, za sada, izostave blokovi na prostoru koji jos nije razgranièen, te njenu spremnost da sa nadležnim organima i Vladom Hrvatske naðe obostrano prihvatljivo rješenje«, rekao je on. Upitan da li li je moguæe govoriti o duhu dobrosusjedskih odnosa, ako se nakon želje za bilateralnim rješenjem sluèaja Prevlake sve èešæe pominje meðunarodni arbitražni sud, i ako se ima u vidu objavljivanje tendera Hrvatske za istraživanje podmorja, Lukovac je kazao da su razvijeni prijateljski odnosi ostvareni posebno u vremenu od obnove nezavisnosti Crne Gore, rezultat i ranije postignutog Sporazuma o privremenom razgranicenju za Prevlaku 2002.godine. Na takve odnose uticalo je, kako je naveo, i dogovor dvije vlade da, ako ne budu uspjele da same dogovore konaèno razgranièenje, to zajednièki prepuste Meðunarodnom sudu pravde u Hagu. Lukovac je podsjetio da se sa obje strane više puta posebno isticalo da nije registrovan nikakav problem, incident u sprovodjenju dogovorenog privremenog sporazuma. »Opredeljenje obje vlade da pristupe istrazivanjima i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika - nafte i gasa - u Jadranskom moru, nameæe potrebu da se ubrza postupak za definitivno razgranièenja na prostoru Prevlake, na kopnu i moru, kako bi se izbjegli nesporazumi, možda uštedilo vrijeme i sredstva i sprijeèile nepotrebne politizacije ovog pitanja koje bi mogle opteretiti meðusobne odnose«, rekao je Lukovac. Prema njegovim rijeèima, kada se govori o tenderima koje raspisuju i Hrvatska i Crna Gora, moguæa su dva prilaza u odsustvu definitivnog rješenja razgranicenja na prostoru Prevlake, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa. »Jedno je ono sto je prošle nedelje donijela Vlada Crne Gore - da se to podruèje izostavi iz blokova za koje bi bili raspisani tenderi za istraživanje i eksploataciju - do definitivnog dogovora ili odluke Meðunarodnog suda«, ukazao je on. Druga moguænost, naveo je, jeste da se i oni obuhvate, polazeæi od svojih interesa i oèekivanja, s tim da se, nakon konaène odluke, sve što je u meðuvremenu uraðeno, prepusti drugoj strani - kako je to nagovijestio hrvatski ministar za energetiku Ivan Vrdoljak. »O tome æe narednih dana i nedelja razgovarati predstavnici nadležnih organa dvije zemlje i dogovoriti ono što bude obostrano prihvatljivo«, rekao je Lukovac. On je kazao da, iako bi bilo bolje da se o konaènom razgranièenju na tom prostoru doðe bez meðunarodne arbitraže, smatra da to nije realno. »Jer je i samo privremeno rješenje, posebno u Hrvatskoj, bilo doèekano na nož, kako od strane tada opozicione HDZ (dogovor je bio postignut sa SDP Vladom tadašnjeg premijera Ivice Racana), tako i od strane brojne struène javnosti, koja se oslanjala na Meðunarodnu konvenciju o pravu mora, te mišljenja Badinterove komisije o razgranicenju na kopnu novih nezavisnih država nastalih iz SFRJ«, podsjetio je Lukovac. (kraj) mib/žug