Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ekonomska snaga svijeta je u malim biznisima spremnim da uvode nove proizvode i usluge, pomjeraju tehnološke granice, otvaraju nova radna mjesta, preuzimaju rizike i mijenjaju svijet, ocijenili su u Institutu za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER). Prema rijeèima Biljane Sekuliæ iz IPER-a, Ekonomski prosperitet, ne samo malih zemalja kao što je Crna Gora, veæ i velikih privrednih giganata, nalazi se u preduzetništvu. "Sve je veæi broj onih kojima sopstvene ideje kroz mali biznis donose profit“, kazala je Sekuliæ povodom Globalne sedmice preduzetništva (Global Entrepreneurship Week - GEW) koja æe biti obilježena u 140 zemalja svijeta. GEW je prvi put obilježen 2007. godine, a predstavlja najveæu svjetsku proslavu inovatora i kreatora radnih mjesta koji pokreæu nove poslovne poduhvate i tako oživljavaju ideje, doprinoseæi privrednom rastu svoje zemlje. Domaæin GEW-a u Crnoj Gori je i ove godine Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj, osnovan sa ciljem pružanja podrške razvoju preduzetništva i privatnog sektora u Crnoj Gori. IPER, u okviru svojih aktivnosti, sprovodi istraživanja u oblasti najvažnijih društvenih i ekonomskih tema, priprema preporuke za razvoj politika i realizuje aktivnosti edukacije preduzetnika. Sekuliæ je najavila da æe IPER, u okviru GEW-a, organizovati niz aktivnosti u saradnji sa Montenegro biznis alijansom i Univerzitetom Donja Gorica, a centralno mjesto imaæe oblilježavanje Dana žena preduzetnica u srijedu. Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori tek svako deseto preduzeæe u vlasništvu žena, iako one èine 51 odsto populacije, a u nezavidnom su položaju u odnosu na muškarce kada je u pitanju voðenje biznisa. „Tradicionalno, ženi u Crnoj Gori je prioritetna uloga majke i domaæice, što ometa njeno znaèajnije ukljuèivanje u obavljanje ekonomskih aktivnosti. One žene koje pokrenu sopstveni biznis, obièno to èine iz potrebe dopune porodiènog budžeta", podsjetila je Sekuliæ. Shodno tome, kako je dodala, najèešæe se upuštaju u jednostavnije biznise, manjih razmjera. Ona je dodala da se mali broj žena registruje biznis zbog, kako su navele, komplikovane procedure i papirologije, izbjegavanje troškova registracije i poslovanja, rastereæenosti od plaæanja poreza i doprinosa, fleksibilnost uslova za rad, prije svega kod kuæe i lagodniji proces izlaska iz biznisa. „Preduzetnice su svjesne da poslovanje u sivoj zoni limitira moguænosti širenja biznisa, pa se sve više interesuju za proces registracije. Prednosti registracije se prvenstveno ogledaju u pogodnostima koje pruža radni staž i osiguranje, kao i u ekonomskim efektima koji posao veæeg obima nosi za sobom“, objasnila je Sekuliæ. Ona je navela da registracija daje moguænost reklamiranja, što proizvode, odnosno usluge èini poznatim široj populaciji i direktno se odražava na obim prodaje i visinu zarade. „Dostupnost finansijskih sredstava pruža moguænost širenja i daljeg razvoja biznisa, a nesporno je da je jedino regularan biznis prihvatljiv model ekonomskog ponašanja i da kao takav ima perspektivu održivosti, o èemu mogu posvjedoèiti brojni primjeri uspješnih preduzetnica“, kazala je Sekuliæ. Poboljšanju uslova za razvoj ženskog preduzetništva u Crnoj Gori moglo bi, kako je dodala, doprinijeti pokretanje kampanje usmjerene na popularizaciju ženskog preduzetništva, kao i organizovanje tematske radionice i seminara za preduzetnice. „Trebalo bi organizovati sajmove ženskog preduzetništva, podsticati udruživanje žena, pogotovo u sektorskom smislu, pojednostaviti administrativne procedure za registraciju preduzeæa i prilagoditi kriterijume za kreditiranje potrebama preduzetnica“, navela je Sekuliæ. Trebalo bi uvesti olakšice za start-up biznis, osnivati biznis inkubatore na sjeveru Crne Gore, intezivirati koncept mentorstva za preduzetnice i imenovati službenike u lokalnim samoupravama koji bi aktivno radili na razvoju preduzetništva. „Kako je razvoj ženskog preduzetništva u Crnoj Gori u velikoj mjeri ogranièen stavom da je registrovanje djelatnosti suviše zahtjevan, skup i komplikovan proces, te da je pristup finansijama za zapoèinjanje i razvoj biznisa za prosjeènu Crnogorku prilièno otežan, a doda li se tome i evidentan problem slabe informisanosti o dostupnim mjerama podrške i neadekvatna poslovna znanja i vještine, usvajanje navedenih preporukama bi moglo u znaèajnijoj mjeri popraviti trenutno stanje na polju preduzetništva u èijoj su pozadini pripadnice ženske populacije“, zakljuèila je Sekuliæ. (kraj) nar/bvm