Podgorica, (MINA) – Dosadašnji rad Agencije za radio difuziju (ARD) dovodi se u pitanje ukoliko se ona ne prepoznaje kao regulator programskih sadržaja, ocijenjeno je danas iz Asocijacije komercijalnih medija (AKEM). Predsjednik asocijacije, Slavko Mandiæ, kaže da donošenjem Zakona o elektronskim komunikacijama (ZEK) prestaje znaèajan dio nadležnosti ARD. „Ona više nije zadužena za dodjelu radiodifuznih frekvencija, veæ joj je ostala regulacija medijskih sadržaja“, kazao je Mandiæ. U ZEK-u je, kako je naveo, jasno definisano da Agencija za elektronske komunikacije i postansku djelatnost (AEKIP), raspisuje tender i izdaje dozvolu za frekvencije. „Tom prilikom traži od ARD, kao regulatora za programske sadržaje, saglasnost“. „Jasno je da AEKIP neæe raspisati tender niti æe se frekvencija izdati ako ARD konstatuje da je podnosilac zahtjeva kršio medijske zakone, ili bi na taj naèin ušao u nedozvoljenu koncentraciju i dominaciju“, rekao je Mandiæ agenciji MINA. Prema njegovim rijeèima, iz ZEK se jasno vidi uloga ARD u procesu izdavanja radiodifuznih frekvencija. „AEKIP ne može raspisati tender ako se ARD sa time ne saglasi. Zakon o medijima (ZEM) tretira sluèajeve kada ARD treba da reaguje kao regulatorni organ u oblasti medijskih sadržaja i traži od AEKIP da se nekom mediju ukine frekvencija“, kaže Mandiæ i naglašava da se takva praksa primjenjuje u najveæem broju zemalja Evropske unije. Ako se, kaže on, ARD ne prepoznaje kao regulator programskih sadržaja, to predstavlja veliki problem koji dovodi u pitanje njihov dosadašnji rad. „Ako je cilj nadležnih da se ta oblast kvalitetno uredi, ostaje pitanje zašto se zanemaruje èinjenica da neko ko je zadužen za regulaciju programskih sadržaja, i u tom dijelu uèestvuje u izdavanju radiodifuznih frekvencija, to ne radi. Na to pitanje bi konaèno neko morao da odgovori“, smatra Mandiæ. Prema njegovim rijeèima, AKEM æe predlozima i struènim rješanjima dati doprinos pojednostavljenju procedure kako bi se, prema evropskim standardima, striktno poštujuæi zakon, do frekvencije došlo “ne lutajuæi od agencije do agencije“. U AKEM-u smatraju da je kljuèno pitanje i pravo na reklamiranje Nacionalnog javnog servisa i lokalnih radio difuznih servisa. „Ako kod nacionalnog javnog servisa nije moguæe u potpunosti ukinuti pravo na reklamiranje, onda mu treba to ukinuti bar u ’prajm tajmu’. To je prostor koji komercijalni mediji jedino mogu iskoristiti na pravi naèin, i nema smisla da mu to oduzima neko ko se finansira iz budžeta i ima pravo da se reklamom bavi u svim drugim terminima u zakonom predviðenoj minutaži“, navodi Mandiæ. „To se može pojasniti i ovako - da komercijalni mediji, kao poreski obveznici, finansiraju kroz budžet svoju konkurenciju“, navodi Mandiæ. On smatra da je lokalne javne radio difuzne servise (LRDS) neophodno privatizovati u periodu od jedne do tri godine, a za to vrijeme im treba potpuno ukinuti pravo na reklamiranje. „Jer se oni u potpunosti finansiraju iz budžeta, a damping cijenama nastoje znaèajno ugroziti komercijalne medije kojima je to osnovni izvor finansiranja“. „Model po kome funcionišu LRDS jedinstven je za naš medijski prostor, i kao takav ne postoji u drugim zemljama. Ukinit je i u svim zemljama bivše Jugoslavije“, navodi Mandiæ. On istièe da je prestankom pretplate prestala raspodjela koja se vršila elektronskim medijima, po principu – po deset odsto komercijalnim medijima i LRDS i pet odsto ARD-u. „Bez obzira na raspodjelu sa kojom nijesu mogli biti zadovoljni oni mediji koji proizvode program, ipak im je ona bila znaèajna sa aspekta sopstvene održivosti“, smatra Mandiæ. Prema njegovim rijeèima, procenat komercijalnim emiterima prepoznat je kao potreba njihovog razvoja i kvaliteta njihovih programa na nacionalnom ili lokalnom nivoima. „Zato je potrebno da sada država prepozna znaèaj elektronskih medija, i da uèini sve da mediji prežive jer je to od izuzetnog znaèaja za razvoj demokratske svijesti, meðuvjerskog i meðunacionalnog razumijevanja, afirmaciji naše istorije, tradicije i kulture“, smatra Mandiæ. On je naglasio da se mora se podržati medijski pluralizam, što je u Nacrtu zakona o elektronskim medijima prepoznato namjerom formiranja Fonda za razvoj. „Fond, to je sigurno, neæe biti finansiran novcem iz budžeta Crne Gore. Zato treba da predložimo Ministarstvu finansija da se dio sredstava i od igara na sreæu izdvoji za potrebe Fonda, da se razmotri moguænost da kablovski i operateri mobilne telefonije dio svojih prihoda usmjere ka njemu, umanjujuci im iznos koji ostavljaju državi“, kaže on. Mandiæ istièe da se mora predložiti i naèin raspodjele sredstava kojima æe raspolagati Fond“. „Dosadašnje iskustvo sa raspodjelom, koju je vršio Savjet ARD, govori da tom pitanju moramo posvetiti posebnu pažnju“. Mandiæ tvrdi da je Savjet ARD finansijski nagraðivao, i to znaèajno, i one medije „koji su radili protiv interesa Crne Gore“. „U nizu neprihvatljivih grešaka oko raspodjele treba kazati da je 59 komercijalnih emitera dijelilo isti iznos kao 14 lokalnih javnih radio difuznih servisa, koji se, osim u imenu, ni u èemu drugom nijesu transformisali“, kazao je on. Prema njegovim rijeèima, ostaje èinjenica da LRDS nijesu ARD morali da dostavljaju programsku šemu i snimljeni materijal - dokaz o sopstvenoj produkciji. „Novac su dobijali po osnovu broja stanovnika u opštinama koje su im osnivaèi“. „Zato komercijalni mediji moraju da predlože naèin raspodjele, najvjerovatnije formirajuæi neku vrstu komisije ili savjeta od tri ili pet èlanova - kompetentnih liènosti, sa dignitetom, kojima se ne može desiti da nagraðuju one koji ne proizvode kvalitetan program, pogotovu ne onaj koji je sadržajno proizveden za derogiranje sopstvene države“, smatra Mandiæ. Predlog da se LRDS-u omoguæi pristup buduæem Fondu za medijski pluralizam, u AKEM-u tumaèe kao „direktan atak na komercijalne elektronske medije, jer su lokalni javni servisi, dobijajuæi novac iz budžeta veæ obavezni i plaæeni da se bave tom vrstom programa“. „Jasno je to ARD-u, baš kao i èinjenica da nije održiv predlog da komercijalni elektronski mediji budu jedan od veæinskih finansijera buduæe Agencije za elektronske medije“, zakljuèio je Mandiæ. (kraj) isf/gop