• četvrtak, 24 jul 2025

MAP aktuelizuje pitanje admnistrativnih kapaciteta

MAP aktuelizuje pitanje admnistrativnih kapaciteta
Podgorica, (MINA) - Akcioni plan za èlanstvo (MAP) za Crnu Goru znaèi nove, znaèajnije i ozbiljnije obaveze u svim segmentima društva i aktuelizuje pitanje da li i u kojoj mjeri država ima administrativnih kapaciteta, ocijenili su u Nansen dijalog centru (NDC). U osmom kvartalnom Izvještaju NDC o procesu pristupanja NATO-u ocjenjuje se da poèetak MAP-a za Crnu Goru znaèi nove, znaèajnije i ozbiljnije obaveze u svim segmentima društva, ne samo u dijelu javne uprave koji se bavi bezbjednosnim pitanjima. “To na scenu ponovo vraæa pitanje da li i u kojoj mjeri Crna Gora ima administrativnih kapaciteta, ali i dovoljno politièke volje da se ozbiljnije bavi uspostavljanjem vladavine prava, ali i borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, što su osim za EU, takoðe važni paramentri za NATO”, ocjenjuje se u Izvještaju. Ukazuje se da MAP predstavlja katalog kojim se opisuju poželjni profili i karakteristike kandidata za èlanstvo u NATO u politièko-društvenoj oblasti, vojnim i odbrambenim pitanjima, finansijski i pravnim sektorima- “Zvaniènici NATO-a više puta su ponovili da je uslov za èlanstvo u tom savezu demokratska država, poštovanje zakona i liènih sloboda, te da vojne reforme spadaju u “lakši dio posla”, ukazuje se u Izvještaju. Istièe se da tome u prilog idu i tvrdnje da su politièke prepreke koje Crna Gora mora da eliminiše jasne. “Neophodna je potpuna nezavisnost institucija u svom radu, te da æe vjerovatno Crna Gora morati da promijeni Ustav, ne samo zbog politièkih razloga veæ i zbog vojnih razloga”. NDC smatra da je potrebno stvoriti uslove za otpoèinjanje javnog dijaloga o prednostima i manama èlanstva u NATO-u, bezbjednosnim prijetnjama i finansijskim efektima. “Izbjegavati propagandistièku retoriku, argumente „NATO je uslov za Evropsku uniju” i izjednaèavanje ta dva procesa. Izbjegavati revanšizam prema strukturama koje ne podržavaju èlanstvo”, preporuèuje se u Izvještaju. NDC preporèuje da se ukljuèe svi državni resori, napravi kvalitetna i objektivna analiza aktulenog stanja po pitanju NATO integracije, i realnih moguænosti ali i potreba države u tom procesu, a posebno nakon odluke da se Crna Gora pozove u MAP, koji predstavlja zahtjevan i ozbiljan proces u koji mora biti ukljuèeno cijelo društvo. “Intezivirati napore na izgradnji kadrovskih potencijala države neophodnih za sljedeæe faze NATO integracija, ali i onih koji su neophodni za implementaciju novih zakonskih rješanja”, preporuèuje se u Izvještaju NDC-a. Ocjenjuje se da su sporenja u vezi vojnih zakona, ali i objašnjenje Socijaldemokratske partije da ne može podržati rješenje o formiranju posebne vojno-obavještajne službe jer “postoje nedovoljni kapaciteti Odbora za bezbjednost da nadzire rad te službe”, ponovo otvorili pitanje spremnosti i moguænosti tog skupštinskog tijela da u punoj mjeri sprovodi demokratsku kontrolu sistema odbrane i bezbjednosti. U NDC smatraju da su nedavna dogaðanja u vezi izmjene zakona o tajnosti podataka, odnosno protivljenje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), gdje su bila dovedena u pitanje prava èlanova Odbora za bezbjednost da imaju uvid u povjerljive informacije kao bi mogli da nadziru taj sektor, pokazala da u tom tijelu i dalje ne postoji dovoljno svijesti o tome koje su nadležnosti odbora. “Ali i da mnogi poslanici to tijelo ali i Skupštinu, stavljaju u podreðeni položaj u odnosu na Vladu i èesto nemaju namjeru da se “miješaju u svoj posao”, istièu u NDC-u. U toj organizaciji smatraju da je potrebno intezivirati mehanizme parlamentarne i civilne kontrole, posebno rad skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. “Proširiti opseg tema o kojima æe se raspravljati na sjednicama tog skupštinskog tijela, posebno kada je rijeè o NATO integracijama i donošenju dokumenata vezano za pristupanje tom savezu”. U Izvještaju se ocjenjuje da je kadrovska politika Ministarstva odbrane ponovo dovela u pitanje spremnost javne administracije da se kadrovi upošljavaju prema sposobnostima a ne prema politièkoj pripadnosti. “U ministarstvu odbrane tokom ove godine 15 pripavnika je odradilo svoj staž, a novih osam æe to poèeti veæ u prvim danima sljedeæe godine. Veæina njih su djeca ili roðaci partijskih funkcionera iz DPS-a”, tvrde u NDC-u. Ocjenjuje se da na odgovarajuæe funkcije u tom resoru treba zaposliti kadrove sa iskustvom i potrebnim znanjima za te poslove, a ne sprovoditi selekciju na osnovu politièke pripadnosti. “Obezbjediti uslove da crnogorski vojnici koji se upuæuju u mirovne operacije budu adekvatno obuèeni, sa odgovarajuæom opremom i sistemom osiguranja, a posebno adekvatnim i ažuriranim informacijama o stanju na terenu, odnosno u državama u koje se upuæuju. Zakonski definisati u kojim aktivnostima u misijama mogu, a u kojima nije interes države da uèestvuju”, smatraju u NDC-u. Istièe se, da je, kako se bliži odlazak prve crnogorske jedinice u operaciju u Avganistanu i kako je poznato svi više detalja u vezi angažmana dobrovoljaca, u javnosti prisutna sve veæa zabrinutost koliko æe ISAF operacije upošte biti bezbjedne po živote tih ljudi. Navodi se da je zabrinitost nsve veæa, posebno nakon nedavnih dogaðanja u regionu Sjever, gdje æe službovati crnogorski dobrovoljci, a gdje je NATO avijacija gaðala civilne ciljeve a u napadu je stradalo oko 70 civila. “Zbog svega toga, potpuno se neopravdano u drugi plan stavlja pitanje obuke, opremanja ali i ostalih administrativnih i finansijskih procedura koja æe Crna Gora biti dužna da preduzme u narednim mjesecima”, navodi se u Izvještaju. Ocjenjuje se da je problematièani utisak koji ostavljaju državni èelnici kada govore o doprinosu operaciji u Avganistanu, gdje se to pitanje postavlja kao stvar koju Crna Gora “nije mogla da odbije”. U NDC smatraju da je bez preciznih odgovora ostala javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju razmještanje antiraketnog štita, nakon odustajanja od Poljske i Èeške kao lokacija za tu namjenu. “Iako su nakon pisanja stranih medija da æe se štitovi rasporediti na Balkanu, najviši vojni zvaniènici NATO-a u Budvi saopštili da æe antiraketne štitove nositi brodovi u Mediteranu, iz crnogorskog Ministarstva odbrane je stigao odgovor da “nijesu prièali sa NATO-om o tome”, podsjeæa se u Izvještaju. U NDC smatraju da probleme viškova naoružanja treba rješavati na transparentan naèin, posebno u poštovanju procedura za odabir kompanija i lokacija za taj posao. “Posebno voditi raèuna o bezbjednosnim i ekološkim standardima u realizaciji tih aktivnosti. Obezbjediti uslove za adekvatno skladištenje viškova, kako bi se na vrijeme preduprijedile moguæe nesreæe širokih razmjera. Prodaju viškova naoružanja, municije i vojnih sredstava takoðe obavljati na transparentan naèin, poštujuci medunaodne propise u toj oblasti”, kaže se u Izvještaju NDC-a. U NDC tvrde da je, iako su lobistièki ugovori Ministarstva inostranih poslova (MIP) sa amerièkim kompanijama “Orion Strategies” i “Reffe Group” objelodanjeni u zvještaju Ministarstva pravde Sjedinjenih Amerièkih Država, crnogorska Vlada je odbila da saopšti detalje o tim angažmanima, a posebno koliko æe to koštati poreske obveznike. “MIP je saopštio da se Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) obratila na pogrešnu adresu kada je od tog resora tražila informacije koliko Crna Gora daje novca i kojim lobistièkim kuæama u Sjedinjenim Amerièkim Državama i Belgiji,iako je ugovor sa amerièkom firmom “Paige E. Reffe” potpisao ministar Milan Roæen èiji resor iz svog budžeta godišnje plaæa pola miliona USD za usluge ovoj pravnoj kancelariji”, tvrde u NDC-u. MANS je, kako se navodi, zbog toga podnio Upravnom sudu tužbu protiv MIP-a jer je taj resor odbio zahjev za pristup svim aktima koje sadrže informacije o tome da li je i kojim lobistièkim kuæama u SAD-u i Belgiji i koliko je novca dato od 2005. do 2009. godine. “Jedina poznata èinjenica jeste da su oba sluèaja angažovane kompanije koje vode vrlo uticajni bivši èlanovi amerièke administracije, jedan republikanac, jedan demokrata, èije su usluge u procesu približavanja NATO-u koristile skoro sve države koje su od devedesetih postale èlanice Alijanse”, kaže se u Izvještaju. Ocjenjuje se da se, iako je vladin Koordinacioni tim za NATO kampanju nakon ljetnje pauze, posljednjih mjeseci intezivirao svoje aktivnosti, ponovo sve svelo na javne tribine na kojima iskljuèivo govore zagovornici èlanstva. “Ponavljajuæi iste nesuvisle i toliko puta saopštene floskule o NATO-u kao “jedinom garantu bezbjednosti”. “Jedini novitet u odnosu na raniji period jeste da pitanje èlanstva u NATO-u sve više dobija konotaciju dnevno-politièe prièe, posebno što se sve èešæe u javnosti licitira da li u parlamentu veæ postoji dvotreæniska veæina za èlanstvo u tom savezu. Pritom se iz vladajuæe koalicije, ali i u izlaganjima državnih funkcionera, nekada direktno a nekada posredno upire pristom u Socijelistièku narodnu partiju (SNP)”, kaže se u Izvještaju. Navodi se da su takve ocjene su dodatno podgrijane nakon izbora funkcionera SNP Aleksandra Damjanoviæa za èlana Upravnog odbora Euroatlantskog kluba Crne Gore, nevladine organizacije èiji je zadatak iskljuèivo promovisanje NATO-a. “U ocjenama kampanje koju vodi Koordinacioni tim sve su glasnije tvrdnje da je to tijelo neophodno modifikovati i prilagoditi realnosti i moguænostima, te da kampanju za NATO trebalo bi usmjeriti ka tome da kad Crna Gora postane èlanica veæina graðana ne bude nezadovoljna takvom odlukom”, istièe se u Izvještaju. U toj organizaciju smatraju da ne treba potcjenjivati ulogu i znacaj civilnog sektora. “Na dogaðajima koje organizuje Vlada oko NATO kampanja otvoriti prostor za suèeljavanja stavova neistomišljenika, ali i za primjere koji govore o nepovoljnim efektima èlanstva u NATO-u. Ukljuæivanje nerelevantnih NVO-a ili onih èija misija je daleko od te u kampanju za NATO, ukazuje na neozbiljnost procesa i samo donosi štetu”, navodi se u Izvještaju NDC-a. (kraj) žug