Podgorica, (MINA) – Zakonodavna vlast trebalo bi hitno da reaguje i da arbitrira kako bi se našao izlaz iz situacije u koju se došlo neproglašenjem Tužilaèkog savjeta i razlièitim tumaèenjem normi u tom sluèaju, smatra pravnik Boris Mariæ. Predsjednik Filip Vujanoviæ nije proglasio Tužilaèki savjet jer je ocijenio da je prekršena zabrana ponovnog uzastopnog izbora èlanova koje bira Konferencija tužilaca, dok je vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VDT), Veselin Vuèkoviæ, tvrdi da su èlanovi Savjeta izabrani na zakonit i transparentan naèin. Mariæ je agenciji MINA kazao da mu se Vujanoviæev stav èini prilièno utemeljenim, navodeæi da je i iz civilnog sektora došla inicijativa da nije u skladu sa zakonom da èlanovi tužilaèkog savjeta mogu biti drugi put izabrani. Prema njegovim rijeèima, objašnjenje i analogija koju je izvlaèio vršilac dužnosti VDT nijesu baš u potpunosti izvedeni kako treba, u formalno-pravnom smislu. „Tužno je da se uopšte došlo u tu situaciju i da se nije razmišljalo, kad su se te norme pripremale i usvajale, da mogu dovesti do ovakve situacije“, smatra Matriæ S druge strane, kako je naveo, ušlo se u prostor gdje se ne zna na koji naèin æe se iz njega izaæi, kako æe odreagovati zakonodavna vlast i da li ona može pomoæi da se brže doðe do rješenja „Posebno kod èinjenice da tamo od ranije postoje antagonizmi na relaciji vlast opozicija, koji su i prirodni kad je politika u pitanju, tako da imamo miješanje onoga što je formalno-pravni i politièki izraz, i onda su tu najèešæe ozbiljni problemi na pomolu“, kazao je Mariæ. On je ocijenio da zakonodavna vlast mora arbitrirati u ovom sluèaju, kako bi se izašlo iz trenutne situacije. Mariæ je podsjetio da znaèajnom broju tužilaca sad istièe mandat, a ne postoji operativni organ koji treba da ih predlaže i bira što je, kako je naveo, veliki problem. On je naglasio da tužilaštvo mora biti noseæi organ u ispunjavanju obaveza preuzetih Akcionim planom za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). „I zaista, ako zakonodavna vlast možda do sada u pregovaraèkom procesu nije imala aktivnu ulogu, evo ovdje, i zbog tog procesa, ima šansu da arbitrira i da doprinese da se izaðe iz ove vrlo nezgodne situacije“, smatra Mariæ. On je pojasnio da bi zakonodavna vlast mogla da arbitrira donošenjem odreðenih normativnih rješenja koja bi bila obavezujuæa. „Èinjenica da kod donošenja odreðenih rješenja koja su tretirala pravosudni sistem nijesu bili adekvatno ukljuèeni ljudi iz pravosuða, oèigledno je napravila probleme i dovela do propusta“, kazao je Mariæ. Na pitanje kako, nakon donošenja normi izbjeæi njihova razlièita tumaèenja, on je rekao da treba „sjesti i vidjeti šta je od toga utemeljeno a šta nije, i doæi do odreðenog rješenja“. „Jer, mi oèigledno, nemamo u sistemu klasièan arbitražni organ koji bi mogao da riješi takve probleme“, dodao je Mariæ. On je, na pitanje da li Ministarstvo pravde može uticati na razrješenje aktuelne situacije, rekao da je ono i pripremalo veæinu tih zakona, i da i inaèe ima ozbiljne ingerencije kada je tužilaštvo u pitanju. „Brojni su organi koji imaju posredna ili neposredna ovlašæenja – i tužilaštvo, i predsjednik države, i Ministarstvo pravde, i zakonodavna vlast u sklopu kapaciteta da donese zakon i oživotvori normu, kazao je Mariæ. To je, kako je naveo, èitav jedan sistem, koji je još neusklaðen i neizveden do kraja, zbog èega je i došlo do problema. „Mi iz civilnog sektora sad možemo postavljati pitanja – da li je to neko uradio svjesno i sa namjerom, jer znamo koliki je znaèaj tužilaštva u ovom trenutku za ono što su obaveze Crne Gore i prema graðanima, i prema procesu pregovora“, dodao je Mariæ. Upitan koliko bi smjela potrajati aktuelna situacija u kojoj nema tužilaèkog i sudskog savjeta, nije izabran VDT, on je odgovorio da se mopra hitno reagovati, jer je Crna Gora otvaranjem poglavlja 23 preuzela obaveze koje je sama kandidovala donošenjem Akcionog plana za to poglavlje. „Niko iz EU nas nije tjerao da preuzmemo te obaveze, nego smo sami rekli da možemo da ih završimo jer nam je to potrebno da bi društvo išlo naprijed, i da bi dostiglo standarde neophodne za pridruživanje društvu evropskih naroda“, pojasnio je Mariæ. On je rekao da su to su obaveze koje ne mogu èekati i moraju se hitno rješavati. „Na kraju krajeva, to je primarni zatak ljudi koji èine te institucije. Oni moraju hitno to riješiti. Uostalom, neka uèe na greškama koje su napravili, neka vide gdje su pogriješili, gdje sistem ne funkcioniše i neka adekvatno intervenišu i to isprave“, zakljuèio je Mariæ. (kraj) gop/žug