Podgorica, (MINA) – Usvajanje amandmana na Ustav glavni je uslov za otvaranje pregovora o poglavljima 23 i 24, tako da je najveæa odgovornost na parlamentu, poruèio je ministar pravde Duško Markoviæ, navodeæi da nije siguran da æe ustavne promjene biti usvojene 31. jula. On je na sjednici skupštinskog Odbora za antikorupciju predstavio akcione planove (AP) za poglavlja 23 i 24, naglašavajuæi da to nije dokument samo za ovu, nego i za buduæe vlade. »Akcioni planovi su zajednièki dokument Vlade i Evropske komisije (EK), što znaèi da je svaki detalj u njima usaglašen i rezultat konsenzusa, i u pogledu mjera, i rokova, i novca potrebnog za realizaciju, ali je odgovornost za njihovu realizaciju na crnogorskim institucijama«, naveo je Markoviæ. Prema njegovim rijeèima, Evropska unija (EU) želi u svom sastavu ureðene, države vladavine prava, sposobnih institucija koje æe raditi svoj posao nezavisno od toga da li je na vlasti Demokratska partija socijalista, Demokratski front (DF) ili neka treæa stranka ili koalicija. Odgovarajuæi na primjedbe èlanova Odbora iz opozicije da su rokovi dati u planovima predugi, i da Vlada na taj naèin pokušava da odgodi odluèniju borbu protiv kriminala i korupcije, Markoviæ je kazao da je pet godina nije dug period. »Plašim se da æemo mi biti u problemu i ove rokove da ispunimo, prvo zbog toga što nam je neophodna posveæenost, znanje i ozbiljan novac da odreðene obaveze ispunimo, a mi u ovom trenutku taj novac nemamo«, pojasnio je Markoviæ. Prema njegovim rijeèima, drugo važno pitanje je to da odreðene mjere podrazumijevaju procedure. Markoviæ je kazao da æe ustavne promjene proizvesti potrebu usaglašavanja niza zakona, i da su u Ministarstvu pravde spremni da te zakone pripreme do septembra. »Ali, onda ih moramo dati na javnu raspravu koja traje najmanje 30 dana, zatim slijedi sumiranje javne rasprave, utvrðivanje predloga zakona, usvajanje na vladi i prosljeðivanje Evropskoj komisiji na ocjenu usklaðenosti«, precizirao je on. Treæa stvar je, kako je naveo, to što ni Vlada ni EK ne mogu predvidjeti kakva æe procedura biti u parlamentu, na primjer - kada æe izabrati èetiri predstavnika u Sudski savjet. »Mi to ne možemo da predvidimo, jer u parlamentu nema saglasja oko nekih važnih pitanja, posebno reformskih«, dodao je Markoviæ. On je podsjetio da je Vlada predložila ustavne promjene još prije tri godine, a da one još nijesu usvojene. »I danas nemamo jasnu situaciju da æe ustavne promjene biti usvojene. Imam informaciju da se sada pokreæu neka nova pitanja, koja odudaraju od predloga VK, i koja mogu dovesti u pitanje usvajanje amandmana«, kazao je Markoviæ. Komentarišuæi primjedbu poslanika DF-a Koèe Pavloviæa da poèetak pregovora o poglavljima 23 i 24 ne zavisi samo od usvajanja ustavnih amandmana, Markoviæ je poruèio da nema otvaranja pregovora o tim poglavljima ako se ne dese ustavne promjene. »Znaèi, ustavne promjene, akcioni planovi, vraæanje povjerenja u izborni proces, a pratiæe se i rezultati rada Anketnog odbora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije«, naveo je Markoviæ. To je, kako je pojasnio, set uslova koji se moraju obezbijediti da bi se otvorili pregovore o tim poglavljima u decembru. »Ali, ako se ne dese ustavne promjene, onda je to prièa za arhivu. Prema tome, odgovornost je na parlamentu«, naglasio je Markoviæ. Na konstataciju poslanika DF-a Andrije Mandiæa da u Vladi ne postoji politièka volja da se krene u borbu protiv korupcije, Markoviæ je kazao da politièka volja postoji, ali nedostaju kapaciteti. »Nema skrivene namjere i fingirane politièke volje – ovo je politièka volja. Trenutno nemamo kapaciteta da tu politièku volju implementiramo. Zbog toga smo u AP predvidjeli nove institucije, njihov sadržaj, obuku ljudi i novac koji je neophodan za obuku«, naveo je on. Mandiæ je, komentarišuæi dio AP koji se odnosi na borbu protiv diskriminacije, kazao da podržava mjere koje se tièu Roma i Egipæana, posebno u oblasti obrazovanja. »Mislim da je to i te kako važno, kao i da treba uzeti u razmatranje i ugrožene brojnije populacije od Roma i Egipæana, nacionalne i jezièke zajednice«, naveo je on. Markoviæ je, na pitanje poslanika Socijaldemokratske partije, Miæa Orlandiæa, da li je neophodno objedinjavanje pojedinih institucija kako je to predviðeno AP, kazao da nijesu imali izbora. »Postojeæe institucije daju neke rezultate, ali to nije dovoljno. Imamo dva odjeljenja za organizovani kriminal pri višim sudovima u Bijelom Polju i Podgorici, oba su kadrovski nedovoljno koncipirana, a troškovi su izuzetno veliki«, pojasnio je on. Zato su se, kako je naveo, opredijelili da formiraju jedno odjeljenje za organizovani kriminal pri Višem sudu u Podgorici. »Tu imamo i sredstva, i opremu, i možemo koncentrisati kadar na jednom mjestu i imati rezultate«, dodao je on. Markoviæ je kazao da u Ministarstvu veæ nekoliko dana rade na nacrtu pregovaraèke platforme koja je takoðe uslov za otvaranje pregovora za poglavlja 23 i 24. »Radiæemo i u avgustu, oèekujemo da Vlada u septembru usvoji pregovaraèku poziciju, u oktobru ili novembru oèekujemo pozivno pismo predsjedavajuæeg EU, au decembru verifikaciju pregovaraèke pozicije i, uz ostale pretposdtavke, otvaranje pregovora o tom poglavljima. Predsjednik Odbora Predrag Bulatoviæ kazao je da æe svaka mjera iz AP biti predmet pažnje tog tijela. (kraj) gop/žug