Markoviæ: Poglavlja 23 i 24 biæe otvorena do kraja godnine
- Markoviæ: Poglavlja 23 i 24 biæe otvorena do kraja godnine
- Post By urednik
- 21:29, 2 oktobar, 2013

Podgorica, (MINA) – Meðuvladina konferencija, na kojoj æe biti otvoreni pregovori u poglavljima Pravosuðe i temeljna prava i Pravda, sloboda i bezbjednost, biæe održana u drugoj polovini decembra, kazao je ministar pravde Duško Markoviæ.
On je veèeras kazao da se Crna Gora nalazi se na korak do otvaranja pregovora u poglavljima koja su kljuèna za dalji put Crne Gore ka èlanstvu u porodici evropskih država.
“Zato mi je zadovoljstvo da sa vama podijelim informaciju da republika Litvanija, u kalendaru svog predsjedavanja Savjetu EU, u drugoj polovini decembra upisuje datum za održavanje meðuvladine konferencije, na kojoj æe biti otvoreni pregovori u poglavljima Pravosuðe i temeljna prava i Pravda, sloboda i bezbjednost“, kazao je Markoviæ na sveèanosti povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova.
On je dodao to znaèi da su oèekivanja Crne Gore od Evropske unije bila realna, “a da su, s druge strane, oèekivanja Evropske unije od Crne Gore bila opravdana”.
“Ispunili smo uslov za otvaranje pregovora, pripremivši kvalitetne akcione planove za sprovoðenje preporuka Evropske komisije. Ovi dokumenti predstavljaju zgusnutu agendu rada naših institucija u pregovaraèkom procesu, ali istovremeno i mapu puta kako da ojaèamo naše institucije uèinimo ih održivim, a našu državu mjestom slobode, pravde i demokratije”, kazao je Markoviæ.
On je dodao da nije samo Evropska unija pregovaraè sa novim pristupom , navodeæ da i Crna Gora pristupa na nov naèin, “ne krijemo naše slabosti i želimo da uèimo od boljih, izazove ne èekamo, veæ im idemo u susret”.
“Izmeðu ostalog, bili smo otvoreni kada smo priznali da imamo problem sa normativnim rješenjima koja ostavljaju moguænost politièkog uticaja na pravosuðe, otvoreni smo bili i kada smo priznali da imamo problem sa korupcijom i organizovanim kriminalom, nijesmo krili da nam administrativni kapaciteti moraju biti uanprijeðeni, sami smo prepoznali sopstvene potrebe u sistemu zaštite i promocije ljudskih prava i sloboda”, rekao je Markoviæ.
Prema njegovim rijeèima, Crna Gora je bila proaktivna kada je izmijenila Ustav i donijela organizacione zakone u oblasti pravosuða, dodajuæi da je država inicirala zakljuèenje ugovora o izruèenju sopstvenih državljana sa zemljama regiona, “ukljuèujuæi i Italiju, što je bio jedan od najsnažnijih udaraca kriminalnim mrežama u regionu i šire.
Markoviæ je naveo da se radi i na reformi sektora bezbjednosti, što uskoro treba da rezultira obrazovanjem koordinacionog tijela za bezbjednost i na strateškom i na operativnom nivou.
“Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala intenzivira otvaranjem pregovora u poglavljima 23 i 24. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova odnosno policije, nalaze se na prvoj liniji tog fronta. Od vašeg rada zavisiæe kredibilitet bilansa naših rezultata, koji treba da budu vjerodostojan pokazatelj uspješnosti reformi, kvaliteta zakonodavstva i kapaciteta institucija”, poruèio je on.
Markoviæ je kazao da pripadnicima MUP-a za dosadašnje rezultate pripada priznanje i zahvalnost, a da im za buduæe izazove treba podrška i pomoæ.
“Treba nam daleko više vjere u institucije, a manje kampanje koja ima za cilj njihovu dnevnu kompromitaciju kako bi se izveo politièki zakljuèak da nema promjena bez promjene vlasti”, rekao je on.
Markoviæ je naveo da taj ambijent nije samo spoljašnji (politièki), veæ i dijelom unutrašnji.
“Njega kreiraju odreðeni recidivi prošlosti, breme tranzicije unutar naših institucija, kao slojevi koje moramo skidati, da ne bi postali sedimenti kojih se teško osloboditi. Zato reforme u koje smo krenuli nijesu samo promjena forme funkcionisanja institucija, veæ i preobražaj društva u cjelini. Evropa je naš cilj i želimo da osvojimo njene standarde”, poruèio je on.
Markoviæ je pripadnike MUP-a podsjetio je da je u njihovim rukama monopol sile kojima se štiti Država, graðanin i poredak.
“U tome nikada ne gubite iz vida da ste nasljednici tradicije Narodne straže Gvardije i Ministarstva unutrašnjih djela Knjaževine Crne Gore, kojima je osnovno etièko naèelo profesije glasilo i nalagalo da ,,nipošto ne smiju raditi ono, što drugima zabranjuju “, zakljuèio je on.
(kraj) mib