Podgorica, (MINA) – Izmeðu Crne Gore i Meðunarodnog kriviènog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) nema otvorenih problema, a saradnja sa tom institucijom nikada nije dovoðena u pitanje, ocijenio je ministar pravde Duško Markoviæ. On je na konferenciji za novinare povodom završetka posjete glavnog tužioca MKSJ, Serža Bramerca, kazao da je saradnja Crne Gore i Tribunala intenzivna i dobra, što je, kako je naveo, potvrðeno na sastancima Bramerca sa crnogorskim zvaniènicima. „Spremnost Crne Gore sa saradnju sa Haškim tribunalom kao i sa nadležnim institucijama u zemljama regiona, u cilju ispunjavanja misije tog tog suda, nije dovedena u pitanje tokom svih godina njegovog postojanja“, poruèio je Markoviæ, istièuæi snažnu podršku države borbi protiv nekažnjavanja ratnih zloèina. On je rekao da na sastanku sa Bramercom nije bilo govora o problemima, ne zato što se oni žele izbjeæi, veæ zato što „problema na relaciji Haški tribunal – Crna Gora nema“. Prema rijeèima Markoviæa, Haški tribunal je postigao važne rezultate, posebno kada je u pitanju vraæanje i izgradnja mira na Balkanu. Tribunal je, kako je rekao, imao važnu ulogu i u konsolidaciji i razvoju meðunarodnog humanitarnog prava. Markoviæ je upoznao Bramerca i sa predmetima o ratnim zloèinima koje je Crne Gora vodila, podsjeæajuæi da su tri okonèana osuðujuæim presudama, za jedan je žalbeni postupak u toku, dok se za jedan primjenjuje vanredni pravni lijek- zahtjev za zaštitu zakonitosti. Bramerc je kazao da je jedan od razloga njegove posjete Crnoj Gori upravo potreba da zahvali na izuzetnoj saradnji sa Haškim tribunalom. On je objasnio da u Crnu Goru nije došao ranije zato što nije bilo velikih problema koje je trebalo rješavati. „Glavni razlog mog nedolaska ranije je to što nije bilo nikakvog velikog spornog pitanja zbog kog bi bilo potrebno da ja posjetim vašu državu“, rekao je Bramerc. On je kazao da je saradnja crnogorskih sudskih organa i odgovarajuæih agencija Tribunala bila proaktivna, a zadovoljan je, kako je kazao, i ulogom koju su odigrali izvršni organi Crne Gore i svim što je uraðeno u potrazi za preostalim bjeguncima. Dodatan razlog posjete Bramerca Crnoj Gori je, kako je objasnio, i potreba da ohrabri nadležne organe da i dalje budu aktivno ukljuèeni u rješavanje problema ratnih zloèina iz prošlosti. „Sproveden je odreðeni broj procedura i napredak je postignut, ali još ima prostora za dalje unapreðnje i potpuno sam svjestan kriticizma koji je izražen i od Evropske unije (EU) i ostalih organizacija“, kazao je Bramerc. On se, kako je naveo, nada da æe posebna pažnja ovim problemima biti posveæena u okviru specijalizoovanog tužilaèkog odjeljenja. Na zahtjev novinara da prokomentariše sluèajeve suðenja Radovanu Karadžiæu i Vojislavu Šešelju pri Haškom tribunalu, Bramerc je kazao da je zadovoljan kako je do sada tekla procedura u suðenju Karadžiæu, dok za Šešeljev sluèaj ima manje pozitivne ocjene. On je podsjetio da je u suðenju Karadžiæu završen proces do donošenja sudske odluke završen. „Mi smo, što se tužilaèke kancelarije tièe, veoma zadovoljni naèinom na koji je tekla procedura i postupak. Tužilaštvo i odbrana su odradili svoj dio posla i ja sam zadovoljna dokazima koji su predstavljeni. Sada je na sudu da donese presudu“, rekao je Bramerc. Za suðenje Šešelju komentari su, kako je naveo, manje pozitivni, jer nakon deset godina procedura još nije završena. „Šešelj je koristio svaku priliku da oteža i odugovlaèi suðenje, ali to svakako nije dovoljan razlog da se opravda toliko kašenjenje“, kazao je Bramerc, podsjeæajuæi da je odluka trebalo da bude donešena u oktobru prošle godine. Na pitanje novinara da li je neko od crnogorskih zvaniènika bio osumnjièen da je umiješan ili da je naložio neki ratni zloèin, Bramerc je odgovorio da ne može komentarisati sudske postupke u kojima su donešene konaène sudske presude. Prema njegovim rijeèima, u proteklih nekoliko godina postoji odreðeni napredak u svim zemljama bivše Jugoslavije kada je u pitanju krivièno gonjenje pojedinaènih poèinilaca . „Sprovoðenje istraga je, bilo da se radi o Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini, mnogo komplikovanije i dosta teže kada je u pitanju neko ko je na visokoj ili srednje visokoj državnoj ili vojnoj funkciji“, objasnio je Bramerc. Pravna legislativa Haškog tribunala je, kako je rekao, takva da se komandnoj odgovornosti pridaje dosta znaèaja. "Razumijem kritike predstavnika Evropske komisije koji kažu da se u dosadašnjim sluèajevima više pažnje posvetilo poèiniocima koji u komandnom lancu i nijesu bili na visokom nivou“, dodao je Bramerc. On je ocijenio da bi i za Crnu Goru bilo korisno da se u sluèajevima ratnih zloèina što više koristi praksom iz meðunarodnog prava. (kraj) sel/gop