Podgorica, (MINA) – Napredak Crne Gore na putu članstva u Evropskoj uniji (EU) ide realnom dinamikom, ocijenio je premijer Duško Marković i dodao da država mora zaslužiti članstvo sprovođenjem održivih reformi. On je, u intervjuu Televiziji Crne Gore povodom dvije godine rada Vlade, rekao da tempo reformi koje moraju biti sprovedene u državi ne smije zavisiti od „izbora do izbora i od političke partije do političke partije“. „Mi bismo voljeli da smo već sjutra u EU, ali to nije realno. Mi to članstvo moramo zaslužiti reformama koje moramo sprovesti u zemlji i koje moraju biti održive“, naveo je Marković. On smatra da je napredak Crne Gore u procesu evropske integracije u proteklih šest godina impresivan. Marković je kazao da je sasvim sigurno da će Crna Gora u decembru otvoriti jedno od najtežih poglavlja u pregovaračkom procesu, Poglavlje 27 – Životna sredina. Za to poglavlje, kako je dodao, treba da bude izdvojeno do 2035. godine blizu 1,5 milijardi EUR. „U ovom trenutku već smo obezbijedili internu spremnost za zatvaranje šest poglavlja“, naveo je Marković. On je kazao da je Vlada tražila od Evropske komisije (EK) da počne izradu izvještaja o ispunjenosti privremenih regula u poglavlju 23 i 24. „Mislimo da smo ispunili te kriterijume i da treba da dobijemo završna mjerila za ta poglavlja kako bismo u sljedećoj godini počeli brže da zatvaramo poglavlja“, rekao je Marković. Na pitanje koji su ključni benefiti NATO-a, on je rekao da su to stabilnost, međunarodna pozicija i pokretanje potencijala za ubrzani ekonomski rast i veći standard građana Crne Gore. Marković smatra da je stabilnost Crne Gore mnogo većeg i kvalitetnijeg sadržaja nego ranije i ona nije samo interna, nego regionalna, evropska i transatlantska. Prema njegovim riječima, zahvaljujući toj stabilnosti, Crna Gora je dobila neviđenu poziciju na međunarodnoj, globalnoj sceni. „Crna Gora je danas, iako mala, globalni igrač. Ona je za stolom sa najmoćnijim državama svijeta, ne samo u ekonomskom, vojnom, već i u političkom smislu. Upitan da prokomentariše tvrdnje o navodnoj ugroženosti rijeke Tare gradnjom autoputa, Marković je rekao da takve tvrdnje nijesu istinite, da će Tara biti očuvana i da će ostati na listi UNESCO-a. „Odgovaraju nam prigovori i upozorenja, ali nam ne odgovaraju podmetanja i ogovaranja koja nijesu zasnovana na činjenicama, i vođenje kampanje da Crna Gora ne bi otvorila Poglavlje 27. Onda ne mogu da kažem da se radi o dobronamjernoj kampanji već o kampanji koja treba da kompromituje i projekat i ovu politiku“, kazao je Marković. Na pitanje da prokomentariše odnose Crne Gore i Srbije i obilježavanje stote godišnjice zasijedanja „Podgoričke skupštine“, premijer je rekao da Crna Gora nije odgovorila ni jednom uvredom, ali da "ne da na sebe". On je naveo da je stogodišnjica „Podgoričke skupštine“ rezultirala lavinom optužbi na Crnu Goru, njenu istoriju i državotvornost. Kako je kazao Marković, to nije dolazilo od zvanične Srbije, nego od ekstremnih nacionalističkih struktura i različitih oblasti društvenog zivota u Srbiji. „Ni jedan ministar, ni jedan član Vlade, ni jedna javna ličnost nije izgovorila ni jednu ružnu riječ prema bilo kojem zvaničniku Srbije, a neće učiniti ni prema bilo kojem zvaničniku druge države. To je naš manir. To je dokaz naše demokratske i političke zrelosti“, naveo je Marković. On je rekao da Crna Gora ne otežava poziciju Srbije u problemima koje ta država ima sa Kosovom, Hrvatskom i sa Bosnom i Hercegovinom. „Mi promovišemo dijalog i razumijevanje i čekaćemo situaciju da se stvari smire i da onda trezvenije gledamo i na budućnost regiona, ali i naše međusobne odnose. Dakle, mi nijesmo neprijatelji Srbije“, kazao je Marković. Premijer je rekao da Vlada nije podsticala nikakve razlike, niti zabranjivala skupove. „Vidite da nijesmo zabranjivali te proslave, što znači da smo sigurni u sebe. I negdje je dobro to naše opredjeljenje. Pokazalo se lice tih drugih kako gledaju na Crnu Goru. Oni su govorili da ovo nije Crna Gora, da je ovo srpska zemlja. Oni nijesu govorili o crnogorskom moru, nego o srpskom moru. Oni ne poštuju našu zastavu, ponižavaju naše državne simbole“, rekao je Marković. On je dodao da problem nije u demokratskoj i evropskoj vlasti, nego u istorijskim oponentima postojanja Crne Gore. Upitan da prokomentariše odnose sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, Marković je rekao da njegov razgovor sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem očito nije dao rezultate i da traje dijalog sa Mitropolijom koji vodi potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. „Mi smo odlučni da sljedeće godine donesemo zakon o slobodi vjeroispovijesti, da na taj način damo još jedan državni odgovor tom pitanju koje je na neki način Crnoj Gori kamen o vratu u ovom trenutku“, kazao je Marković. Kako je naveo, spreman je da razgovara sa Mitropolitom i sa predstavnivcima drugih vjerskih zajednica da bi zakon bio u interusu svih i na dobro Crne Gore. „Nama je potrebna kohezija u pravoslavnom biću ove Crne Gore, bez obzira na politička opredjeljenja i poglede na crnogorsku budućnost“. zaključio je Marković. (kraj) mip