Hag, (MINA) - Bivši lider Srba u Hrvatskoj Milan Martiæ, optužen za ratne zloèine protiv hrvatskih i drugih nesrpskih civila, rekao je danas pred sudom u Hagu da nije kriv i ocijenio da je optužnica protiv njega zasnovana na sumnjivim svjedocima. On je kazao da se tokom hiljadu i 300 dana provedenih u pritvoru uvjerio u to, navodeæi da ima mnogo više svjedoka koji bi mogli da potvrde da je i u Kninu i drugdje štitio svakog graðanina. ”I danas kažem da nijesam kriv. U optužnici je osim mog imena sve netaèno i nadam se da æe moji branioci uspjeti da to i dokažu. Braniæu se od onih koji bi morali da dokažu da je za egzodus i genocid nad Srbima bilo nekog opravdanja”, kazao je Martiæ. On je ocijenio da Tužilaštvo nije zainteresovano za zloèine nad Srbima kao i da ono abolira separatištièka rukovodstva Slovenije, Hrvatske i Bosne i meðunarodne faktore koji su ih podržavali. Navode optužnice prema kojima je uèestvovao u stvaranju jedinstvene srpske države Martiæ je nazvao apsurdom koji vodi skrivanju èinjenice da je u SFRJ poèinjen zloèin protiv mira razbijanjem jedne suverene države. B92 navodi da je Martiæ dvadesetak minuta govorio o dogaðajima koji su uslijedili nakon dolaska Hrvatske demokratske zajednice na vlast u Hrvatskoj, a obraæanje je završio rijeèima da je na neki naèin veæ kažnjen jer je svjestan sudbine hiljada Srba iz Krajine koji su danas izbjeglice. Pošto je završio sa èitanjem pripremljenog obraæanja sudu, Martiæ je skrenuo pažnju na nervozu koju kod njega stvaraju prevodioci koji se služe hrvatskim jezikom kakav se govorio u vrijeme Nezavisne države Hrvatske. Suðenje Martiæu biæe nastavljeno 16. januara naredne godine. Martiæ (60) tereti se po liènoj i komandnoj odgovornosti u 19 taèaka za zloèine protiv èovjeènosti i kršenja ratnog prava i obièaja. On se tereti za progon, istrebljenje, ubistva i deportacije hrvatskih civila na okupiranom podruèju 1991-95. godine, kao i za zloèine protiv nesrba u Bosni i Hercegovini 1994., godine i granatiranje Zagreba u maju naredne godine. Matriæ se tereti kao jedan od kljuènih uèesnika udruženog zloèinaèkog poduhvata sa ciljem etnièkog èišæenja okupiranih podruèja Hrvatske radi pripajanja jedinstvenoj srpskoj državi, koja je po planovima režima Slobodana Miloševiæa u Beogradu trebalo da nastane nakon raspada SFRJ. Optužba je najavila izvoðenje 63 svjedoka i velikog broja dokaza, dokumenata transkripata, audio i video zapisa. Krunski svjedok protiv njega biæe politièki lider Srba u Kninu Milan Babiæ, koji je priznao zloèine nad Hrvatima i osuðen je na 13 godina zatvora. Prva optužnica protiv Martiæa potvrðena je i objavljena 25. jula 1995. godine i teretila ga je samo da je planirao i komandovao raketiranje Zagreba 2. i 3. maja te godine. Proširena optužnica po kojoj mu se sudi datirana je sa 18. decembrom 2002. godine. Martiæ je u vlasti Srba u Hrvatskoj obavljao razlièite dužnosti od ministra policije i odbrane do predsjednika Republike Srpske Krajine 1994. i 1995. godine, kada je srpska vojska poražena u operaciji Oluja. (kraj) tmi