Podgorica, (MINA) - Meðunarodni dan sjeæanja na žrtve holokausta, kao dug prema milionima stradalih u Drugom svetskom ratu, obilježava se danas u èitavom svijetu. Taj dan je posebna prilika da se svijet podsjeti na zlo holokausta, ali i suoèi sa èinjenicom da antisemitizam postoji i danas i da se netolerancija i poruke mržnje moraju suzbijati. Sovjetska Crvena armija je 27. januara 1945. godine oslobodila nacistièki koncentracioni logor Aušvic, najcrnje stratište u istoriji èovjeèanstva, a istoga dana oslobodila i susjedni logor Birkenau. U ta dva logora su veæinom stradali Jevreji, do smrti muèeni, izgladnjivani, strijeljani ili ugušeni u gasnim komorama, podsjeæaju agencije. Aušvic je "èuven" po najmonstruoznijim eksprimentima na ljudima, koje je izvodio doktor Jozef Mengele i gdje je, u najstrašnijim mukama, stradalo najmanje 1,5 miliona ljudi, meðu kojima više od milion Jevreja. Odluku da se 27. januara obilježava Meðunarodni dan sjeæanja na holokaust donijela je Generalna skupština Ujedinjenih nacija, novembra 2005, u godini kada je obilježavana 60. godišnjica oslobaðanja Aušvica. Holokaust je bio zloèin bez presedana protiv èovjeènosti, a cilj je bilo totalno uništenje jevrejske populacije u Evropi, do posljednjeg muškarca, žene i djeteta. Bila je to planirana politika jedne moæne države, nacistièkog Rajha, koja je mobilisala sve svoje resurse da uništi jedan narod u cjelosti. Jevreji su bili osuðeni na smrt zbog same èinjenice svog roðenja. Biti roðen kao Jevrejin znaèilo je, u oèima Hitlera i nacistièkog režima, a priori ne biti ljudsko biæe. Bilo je, meðutim, i drugih nedužnih žrtava nacistièke rasne ideologije. Cigani su smatrani za rasno neèiste, pa su slati u gasne komore, dok su Rusi, Poljaci i drugi okupirani narodi na istoku bili baèeni u ropstvo. Èak i sami Njemci, ali i oni koji su žigosani kao mentalno ili fizièki defektni, bili su ubijani, sve dok javni protest nije ublažio ovu politiku. Crnogorski helsinški komitet (CHK) ponovo je danas pozvao crnogorsku Vladu i parlament da ustanove Dan sjeæanja na holokaust, koji bi bio obilježavan 27. januara. Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Slobodan Franoviæ kazao je da potreba da se i Crna Gora jasno politièki odredi prema holokaustu, kao istorijskom izazovu, leži u razlogu njegove univerzalnosti. On je, na konferenciji za novinare, organizovanoj povodom 27. januara – Meðunarodnog dana sjeæanja na holokaust, pozvao Vladu i Ministarstvo prosvjete da preduzmu aktivnosti na uvoðenju u programe obrazovanja i uèenje o holokaustu i drugim genocidima. (kraj) tmi