Mediji da pokreću teme rodne ravnopravnosti
- Mediji da pokreću teme rodne ravnopravnosti
- Post By urednik
- 20:16, 7 decembar, 2016

Podgorica, (MINA) – Mediji bi trebalo da budu mnogo inventivniji i aktivniji, kao i da u fokus javnosti samoinicijativno otvaraju pitanja i teme koji se odnose na politiku rodne ravnopravnosti u svim oblastima, ocijenjeno je na današnjoj radionici.
U Podgorici je danas održana radionica na temu Rodna ravnopravnost u medijima u Crnoj Gori u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava, u cilju predstavljanja primjene Zakona o rodnoj ravnopravnosti, rodnog aspekta medija i principa rodne ravnopravnosti.
Nnačelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, Pejović je ukazala da mediji imaju veoma važnu ulogu u demokratskom društvu, samim tim i kada je u pitanju politika rodne ravnopravnosti i da su mediji prije svega kreatori javnog mnjenja.
„Korišćenje rodno osviješćenog jezika može na prvi pogled izgledati formalno ali za dugoročni cilj im povećanje svijesti o učešću žena u javno životu i u procesima odlučivanja. Sloboda govora je jedan od temeljnih stubova za postojanje demokratske vlasti i pretpostavka je lične slobode i rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti“, kazala je Pejović.
Prema njenim riječima, svaki čovjek ima pravo na istinitu, blagovremenu i potpunu informaciju.
„To je ono što slobodu štampe pozicionira veoma visoko na ljestvici ljudskih prava. Odnos prema ženama u crnogorskim medijima do sada je bio tradicionalan, žene su često marginalizirane i po zastupljenosti i tematski“, kazala je Pejović.
Magistarka rodnih studija Aeta Salh i novinarka Duška Pejović, predstavile su mogući uticaj medija na proces socijalizacije, odnosno rodni aspekt medija.
Nakon interaktivnog dijaloga donijete su preporuke.
»Mediji bi trebalo da u situacijama kada je to moguće, na primjer pravljanje izvještaja sa zasijedanja Skupštine, traženje komentara, izjave, sagovornika/ca za odredjene teme, učešća u emisijama, da pozivaju političarke, komentatorke, stručnjakinje – žene iz različitih oblasti i da im daju više medijskog prostora“, jedna je od preporuka.
Kada izvještavaju o nasilju nad ženama, mediji treba da ispitaju da li je nasilje ranije prijavljivano, kako su reagovali razni državni organi, zašto institucije nijesu prijavile prijetnje i reagovale da ne opravdavaju nasilnika, da ne insinuiraju krivicu žrtve, da prepoznaju stereotipe i da ih eliminišu, i da prate priču do kraja odnosno do sudske odluke.
„Mediji bi trebalo da budu mnogo inventivniji i aktivniji i u fokus javnosti samoinicijativno otvaraju pitanja i teme koji se odnose na politiku rodne ravnopravnosti u svim oblastima”, kaže se u preporukama.
Dodaje se da se mediji moraju osloboditi izvještavanja i pravljenja priča koje podržavaju rodne stereotipe i tradicionalne uloge žena.
„Moraju uzeti aktivnu ulogu u osvjetljavanju nejednakosti sa kojima se žene suočavaju i ne čekati da ta pitanja pokrene neko drugi. Podići nivo svijesti medija i novinara o tome koliko su značajni kao nosioci društvenih promjena za postizanje veće jednakosti u društvu što će uticati na uključivanje rodne perspektive«, zaključeno je na radionici.
(kraj) anm