Podgorica, (MINA) - Lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojeviæ pobijedio bi šefa države Filipa Vujanoviæa u drugom krugu predsjednièkih izbora, dok bi na parlamentarnim izborima najviše glasova osvojila Demokratska partija socijalista. To pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje je agencija "Damar" sprovela na uzorku od 1009. ispitanika u devet opština od 19. do 24. septembra. Medojeviæ bi sa 34,4 odsto glasova pobijedio Vujanoviæa koga bi u drugom krugu zaokružilo 31,4 odsto biraèa. Prema istraživanju koje prenose "Vijesti", u prvom krugu predsjednièkih izbora najviše glasaèa bi zaokružilo Vujanoviæa 26,5 odsto, a zatim Medojeviæa 18,3. Za predsjednika Srpske narodne stranke (SNS) Andriju Mandiæa i bivšeg ambasadora SRJ u Rimu Miodraga Lekiæa, kao preostala dva kanididata ponuðena ispitanicima, glasalo bi 11,3, odnosno 7,7 odsto biraèa. Nekom drugom, dominantno Milu Ðukanoviæu i Slavku Peroviæu glas bi dalo 7,2 odsto anketiranih, dok je nešto više od po 14 odsto ispitanika odgovorilo da ne zna za koga bi glasalo i da neæe izlaziti na birališta. Da su krajem septembra organizovani parlamentarni izbori, najviše glasova, 24,5 odsto, osvojila bi Demokratska partija socijalista, slijede PzP sa 13,7, SNS sa 10, 5 i Socijalistièka narodna partija sa 3 procenta. Ostale stranke ne bi prešle izborni cenzus. Najbolju ocjenu od 18 ponuðenih politièara dobili su Medojeviæ(3,17), Ðukanoviæ(2,80) i Željko Šturanoviæ(2,75). Graðani su politièare ocjenjivali od jedan do pet. Najviše ispitanika (32,6) smatra da u novom ustavu crnogorski treba da bude službeni jezik, dok je 28,8 odsto ocjenjuje da to treba da bude srpski ijekavskog izgovora". Rješenje da odredba u novom ustavu glasi "u službenoj upotrebi je jedinstveni jezik, koji graðani nazivaju crnogorski, odnosno srpski", podržava 20,1 odsto graðana. Za rješenje da je u službenoj upotrebi "crnogorski, srpski i bosanski" je 3,4 odsto anketiranih, dok samo 2,8 odsto smatra da službeni jzeik ne treba utvrditi ustavom, nego posebnim zakonom. Sa zahtjevom opozicije da se nakon usvajanja novog ustava raspišu parlamentarni izbori slaže se 40,3 odsto graðana, dok je protiv 24,6. O pitanju izbora nema odreðeno mišljenje 35,1 odsto ispitanika. (kraj) isf