Podgorica, (MINA) - Izvršni direktor Grupe za promjene (GZP) Nebojša Medojeviæ, smatra da najava predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapiæa o promjeni metode rada Parlamenta i njegovom pomjeranju u odbore nije dobra, i da ne ide u pravcu otvaranja prema inicijativama graðana i nevladinog sektora. “Ukoliko je Krivokapiæ mislio da se na plenarnoj raspravi u Skupštini vode diskusije samo o onim projektima koji imaju veæinu, to nije u redu i neæe naiæi na podršku GZP-a. Mi, naprotiv, smatramo da tu inicijativu u pisanju zakona treba što više usmjeriti, èak, i prema nevladinim organizacijama, a da ne govorimo o partijama crnogorske opozicije”, kazao je Medojeviæ agenciji MINA. Krivokapiæ je izjavio da je “njegova želja da dnevni red skupštinskih zasijedanja rastereti od stvari koje nemaju šanse za podršku u parlamentu”. “U odborima treba raspravljati o svemu, ali na plenarnu sjednicu treba da doðu samo oni prijedlozi koji imaju šansu da budu usvojeni i koji su, prethodno, dobili veæinu u odborima. Imali smo praksu da vodimo raspravu o stvarima za koje se od poèetka znalo da ne mogu obezbijediti podršku veæine u parlamentu. To se nigdje ne radi”, rekao je Krivokapiæ. Medojeviæ tvrdi da je smisao nekih demokratskih standarda, zaštita, upravo, manjinskog prava. “Zato treba dodatno i detaljno razraditi set mehanizama prema kojemu i pojedini poslanik može pokrenuti odreðene zakonodavne inicijative ili istražne radnje u parlamentu”, ocijenio je Medojeviæ. On navodi da se GZP, prije svega, zalaže da se izmjenom skupštinskog poslovnika ukinu bespotrebne rasprave o nekim neproduktivnim dokumentima, tipa rezolucija ili deklaracija. “Parlament treba, jednostavno, da se bavi dvijema osnovnim funkcijama, zakonodavnom, odnosno, raspravama i usvajanjem zakona i drugom, veoma važnom, koja je potpuno izostala, kontrolnom funkcijom”, naglasio je Medojeviæ. On napominje da æe u pravcu ove inicijative GZP, uskoro, pripremiti Nacrt zakona o parlamentarnoj istrazi. “Na taj naèin, Skupštini bi bila data mnogo veæa ovlašæenja u takozvanim javnim saslušavanjima nosilaca državnih funkcija. To je jedna od veoma važnih funkcija u svim razvijenim zemljama, koja je u crnogorskom parlamentu bila, praktièno, dovedena u neobavezujuæu formu, pretvorena u èisto kozmetièku funkciju tog tijela, što je veoma štetno”, tvrdi Medojeviæ. Tim zakonom, objasnio je Medojeviæ, biæe omoguæeno da, praktièno, svaki poslanik, ukoliko smatra da neki nosilac izvršne vlasti ili druge državne funkcije krši zakon, može inicirati pokretanje inicijative u parlamentu o održavanju, takozvanog, javnog saslušanja. “U vezi sa svim ovim, prema mišljenju GZP-a, reforme parlamenta treba da idu, upravo, u tom pravcu. I ne samo parlamenta, veæ i crnogorskog Ustava, kako bi bila preciznije definisana podjela vlasti, koju Demokratska partija socijalista, veoma èesto, koristi da bi izbjegla raspravu o nekim neprijatnim aferama u vezi sa zloupotrebom, prije svega, vršenja vlasti, u privatne svrhe”, kazao je Medojeviæ. Prema njegovim rijeèima, prioritet GZP biæe reforme parlamenta, njegovog poslovnika, Ustava i zakona o parlamentarnoj istrazi. “Taj zakon trebao bi Skupštini dati i snažnu kontrolnu funkciju izvršne vlasti, koja u ovom trenutku, u Crnoj Gori, ima skoro neogranièenu moæ”, ocijenio je Medojeviæ. (kraj) nem/isf