Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Vlada je, odlukom da prekine ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju gasa i nafte u podmorju, još jednom pokazala da na nestruèan i za državu štetan naèin pristupa tako važnim ugovorima, smatraju u Grupi za promjene (GZP). Izvršni direktor GZP Nebojša Medojeviæ kazao je da su se potvrdile sve prognoze i procjene te nevladine organizacije da je èitav posao oko dodjele kocesija i uopšte privatizacije Jugopetrola bio protivzakonit i da u tim poslovima ima elemenata kriviènog djela. On je pozvao vrhovnog državnog tužioca Vesnu Medenicu da ponovo preispita inicijativu koju je GZP podnijela i ukazala na niz teških kriviènih djela koje su pratile privatizaciju Jugopetrola. »Medenica hitno mora da pokrene postupak za utvrðivanje kriviène odgovornosti svih aktera privatizacije Jugopetrola i, kao ovlašæeni državni organ za zaštitu interesa Crne Gore, pokrene tužbu za nadoknadu štete i izgubljene dobiti, koja se dogodila zbog izbjegavanja ugovorenih obaveza Helenik /Hellenic/ petroleuma i èinjenice da do danas, nakon èetiri godine, nije napravljena istražna bušotina«, rekao je Medojeviæ agenciji Mina-business. Crnogorska Vlada je, kako su danas objavile Vijesti, odbila zahtjev Helenika da mu produži rok za gradnju prve naftne bušotine u blizini Ulcinja. Rok za gradnju bušotine, koji je Vlada veæ dva puta produžavala, završen je 30. aprila, tako da su Jugopetrol i Helenik izgubili koncesiju u više stotina miliona vrijednom poslu istraživanja nafte i gasa. Potpredsjednik Vlade Miroslav Ivaniševiæ nedavno je obavijestio izvršnog èlana Odbora direktora Helenika Mihaela Mirijantisa da je zahtjev neprihvatljiv i nazvao gubljenjem vremena i dosadašnja produženja rokova, na koja je Vlada pristajala, iako to nije bilo predviðeno propisima. »Ivaniševiæ je potvrdio da je koncesija produžavana više puta, suprotno propisima, što znaèi da je izvršeno odreðeno krivièno djelo zloupotrebe službenog položaja na štetu države Crne Gore«, konstatovao je Medojeviæ. On je dodao da bi državni tužilac morao da pokrene sveobuhvatan postupak za utvðivanje štete, pred domaæim sudovima i meðunarodnim arbitražama. «GZP posebno zabrinjava to što Vlada ne posjeduje podatke o rezultatima istraživanja o nalazištima gasa i nafte. To znaèi da sada, ukoliko bi htjela da raspiše novi tender za koncesiju, da bi opet mogao da se javi Helenik, jer on ima te informacije i podatake, koje mu je prenijela britanska kompanija Remko prilikom njihove transakcije koja se desila u februaru 2005. godine«, kazao je Medojeviæ. Remko se tada povukao iz istraživanja u zamjenu za pravo da se pridruži poslu nakon završetka prve bušotine. Remko je 1998. godine kupio kompaniju Meduzu koja je potpisala ugovor o saradnji u istraživanju nafte sa Jugopetrolom, tada državnom kompanijom. Medojeviæ je podsjetio da je GZP prije tri godine pokrenula inicijativa i da je veæ tada državni tužilac trebao da reaguje i posebno obrati na djelovanje advokatske kancelarije Harison koja je u ime države dobila tri miliona EUR da ovaj postupak bude pravno regulisan i interesi Crne Gore zaštiæeni. «Ta tri miliona su praktièno baèena i Crna Gora je ostala potpuno nezaštiæena u èitavom procesu«, zakljuèio je Medojeviæ. (kraj) bvm