Sarajevo, (MINA) - Oslobaðajuæe presude Haškog tribunala nijesu bile greške, ocijenio je predsjednik tog suda Teodor Meron, najavljujuæi da æe posljednja presuda biti izreèena 2017. godine. "Naša privrženost obezbjeðivanju pozivanja na odgovornost ne znaèi da se svako suðenje mora završiti osuðujuæom presudom", rekao je Meron za Dnevni avaz. Prema njegovim rijeèima, da je jedina uloga sudija da osude, živjelo bi se u svijetu u kojem bi svaka osoba optužena za zloèin automatski bila kriva. "Takav svijet nije ono što mislimo kada kažemo - pravda", dodao je Meron. On je kazao da pravna pitanja u vezi sa predmetom Vojislava Šešelja, ukljuèujuæi njegovo privremeno puštanje na slobodu, spadaju u nadležnost Pretresnog vijeæa Tribunala koje postupa u tom predmetu i da, kao predsjednik, nema i ne smije imati bilo kakvu ulogu u vezi s tim pitanjima. Na pitanje da li se boji da æe Šešelj usporiti proces obnove regionalnog povjerenja koji je Tribunal poèeo, Meron je odgovorio da uspješnost uspostavljanja mostova izmeðu država i naroda na Balkanu zavisi od lidera i društvenih zajednica u tom regionu. "To su kompleksni procesi koje ne mogu diktirati spoljni faktori, veæ moraju doæi iznutra u tim zajednicama", naveo je Meron. Govoreæi o zaštiti svjedoka, on je rekao da je to za Tribunal od najveæe važnosti i podsjetio da taj sud primjenjuje brojne zaštitne mjere, a organizuje i relokacije u najozbiljnijim sluèajevima. Upitan da li æe Tribunal biti primoran da radi i nakon 2017. godine, za kada je najavljeno da æe biti zatvoren, Meron je rekao da æe Trubunal biti zatvoren nakon što završi svoj preostali pravosudni posao i preduzme administrativne korake, poput rashodovanja preostale imovine. "Poèetkom 2015. preostaæe èetiri prvostepena i pet drugostepenih predmeta, ali se krajem te godine oèekuje da æe se taj broj smanjiti na samo jedan prvostepeni i jedan žalbeni postupak. U ovom trenutku, oèekuje se da æe posljednja - žalbena presuda u predmetu #Prliæ i drugi#, biti izreèena polovinom 2017", kazao je Meron. On je dodao da je svjestan kritika da je Tribunal spor i skup, i napomenuo da se mora imati u vidu da je vrsta predmeta koji se vode pred Tribunalom potpuno drugaèija od onih koji se vode pred nacionalnim sudovima, pri èemu se veæina suðenja koja su u toku odnose na optužene koji su kasno uhapšeni, poput Karadžiæa, Mladiæa i Hadžiæa. Meron tvrdi da sudije ne mogu biti podložne spoljnim uticanjima, popularnim percepcijama ili kritikama, predlošcima o neèijoj krivici ili liènim stavovima, i da "pravda jeste i mora ostati slijepa na sve to". On je rekao i da je Tribunal prestao s podizanjem novih optužnica u vezi s navodima o ratnim zloèinima i meðunarodnim zloèinima 2005. godine, a da Mehanizam nema mandat da sam podiže optužnice i da je na sudovima u BiH i drugdje u regionu da obezbede pozivanje na odgovornost. Prema Meronovim rijeèima, Tribunal je locirao svaku od 161 osobe protiv kojih je podigao optužnice, što je rekord, ali mandat Tribunala nikada nije bio da sudi svima koji su osumnjièeni za ratne zloèine poèinjene tokom sukoba u bivšoj Jugoslaviji. "Veliki dio odgovornosti za krivièno gonjenje takvih predmeta jeste na lokalnim sudovima u regionu. Nacionalni pravosudni sistemi sve više rade na tom zadatku", zakljuèio je Meron. (kraj) mib/gop