Podgorica, (MINA) – Srbija može postati èlanica Evropske unije (EU) nakon stupanja na snagu nove budžetske perspektive EU, odnosno od 2020. godine, kazala je šef Pregovaraèkog tima za voðenje pregovora o pristupanju te zemlje Uniji, Tanja Mišèeviæ. Mišèeviæ je saopštila da je cilj Srbije da pregovore završi u srednjem roku, jer je, kako je kazala, stepen usklaðenosti prava te zemlje sa pravom EU veæ znaèajan. “Ono na èemu æemo posebno insistirati tokom pregovora jeste da radimo sa lokalnom samoupravom, kako bi bila spremna za sprovoðenje svih preuzetih obaveza, jer se na kraju samo to mjeri. Vjerujemo da Srbija može postati èlanica EU kada na snagu stupi naredna budžetska perspektiva EU, što je od 2020. godine”, rekla je ona agenciji MINA. Prema rijeèima Mišèeviæ, u Srbiji postoji jasan društveni i politièki konsenzus o tom pitanju. “Narodna skupština Srbije je nedavno usvojila Rezoluciju o ukljuèivanju i praæenju procesa pregovora, a široko civilno društvo ima svoje mjesto u pregovaraèkom procesu”. “Podrška graðana èlanstvu je 51 odsto i ta veæina je stabilna. Naša je iskrena želja da Crna Gora i ostali susjedi budu veoma uspješni u pregovorima sa EU. Uspjesi država zapadnog Balkana æe doprinijeti i našim naporima da postanemo dio EU”, rekla je ona. Upitana o spremnosti administracije za poèetak pregovora, Mišèeviæ je ocijenila da se administracija u Srbiji još od 2001. godine obuèava za ono što predstoji na putu ka EU. Kako je dodala, još od 2004. godine aktivno rade na usklaðivanju zakona, a i u pregovore i sprovoðenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od 2005. godine bili su ukljuèeni isti predstavnici administracije koji æe uèestvovati i u pregovorima o èlanstvu. “Rijeè je o spremnim, veoma iskusnim i struènim saradnicima koji èine Pregovaraèki tim Srbije, i njih ima oko dvije hiljade. Ocjena njihove sposobnosti nije samo naša, veæ i ocjena naših kolega i sagovornika iz evropskih institucija”, kazala je Mišèeviæ. Ona je poruèila da, uprkos pripremama koje traju duže od decenije, predstoji još mnogo rada i uèenja u vezi sa primjenom standarda i propisa. “Tu posebno mislim na potrebu za dodatnim obukama lokalnih organa vlasti koje æe, u najveæoj mjeri, sve dogovoreno i usklaðeno, morati i implementirati”, precizirala je Mišèeviæ. Ona je ocijenila da je, osim poglavlja 23 i 24, za Srbiju potpuna novina poglavlje 35, koje æe obuhvatiti nastavak procesa normalizacije odnosa izmeðu Beograda i Prištine. “Malo o strukturi i sadržini pregovora u ovom Poglavlju znamo i mi i EU, pa æe zato predstavljati jedinstveni izazov. Svakako, veliki izazov æe biti pregovarati o pitanjima životne sredine, energetike, transporta, ruralnog razvoja i poljoprivrede”, smatra Mišèeviæ. Kako je pojasnila, pregovaranja o tim pitanjima biæe izazov ne samo zbog kompleksnosti sektora, veæ i zbog izuzetne obimnosti pravnih tekovina EU koje treba usaglasiti u ovim oblastima, za šta je potrebno i mnogo novca. “Dobra vijest je to da reforme upravo u ovim oblastima predstavljaju novi znaèajan potencijal za razvoj Srbije. Dodatno, veoma važna su i poglavlja koja se odnose na medije i kulturu, finansijsku kontrolu, nauku i razvoj, imajuæi u vidu da predstavljaju osnov ekonomskog oporavka i razvoja”, dodala je Mišèeviæ. Govoreæi o poglavljima 23 i 24, ona je kazala da ta poglavlja od drugih razlikuje to što u njima nema puno prava EU, veæ dobre prakse koju poznaju države èlanice Unije. “Ono što se od nas, i Crne Gore i Srbije, u ovim oblastima oèekuje jeste da imamo ove dobre prakse unijete u domaæe zakonodavstvo – a to su meðunarodne i evropske konvencije – ali i da imamo institucije koje æe raditi na smanjenju korupcije (Agencija za borbu protiv korupcije), jer se to u drugim državama pokazalo kao efikasno sredstvo”, rekla je Mišèeviæ. Kako je kazala, u domenu borbe protiv organizovanog kriminala, sem saradnje u regionu, neophodna je saradnja sa Interpolom i Europolom, ali i Eurojustom, kao i snažan domaæi pravosudni sistem. “Sve su to mjere koje nama kao graðanima naših država jako puno znaèe, ali i znaèe ostvarivanje evropskih standarda u ovim oblastima”, poruèila je Mišèeviæ. U Srbiji, kako je kazala, ima operativnih akcija koje donose znaèajne rezultate i zbog kojih je policija i službe koje se time bave u Srbiji dobile pohvale iz EU. “U ovoj fazi naših pregovora ono što æe EU od nas tražiti jeste najprije usvajanje neophodnih zakona i strategija, zatim kreiranje institucija koje su neophodne da bi one zaživjele”. “Naravno, u kasnijim fazama, a posebno kada doðe vrijeme za zatvaranje ovih poglavlja, konkretne akcije, kojima bi bilo potvrðeno da sve što je uraðeno može i biti sprovedno, biæe neophodne. Ovo govorim na osnovu iskustava koje je tokom svojih pregovora imala Hrvatska, na primjer”, rekla je je Mišèeviæ. Upitana da li se u nekom trenutku pristupanja EU može oèekivati objedinjavanje pregovora i identièan tempo napretka i Srbije i Crne Gore, koji bi na kraju rezultirao zajednièkim ulaskom dvije zemlje u EU, ona je saopštila da je Srbija tek na poèetku procesa, ali da ima puno logike u tome da se EU više neæe pojedinaèno širiti. “Ali, isto tako, bilo bi jako loše da bilo ko èeka na neku drugu državu da bi postao èlanica. Vidjeæemo kako æe se stvari odvijati, ali smo mi spremni da probamo da ubrzamo pregovaraèki proces, kako bismo što prije bili spremni za èlanstvo. Svakako, nikako na štetu rešenja koja ne bi bila u interesu Srbije”, precizirala je Mišèeviæ. Ona smatra da ima mnogo oblasti u kojima Srbija I Crna Gora mogu više saraðivati, ne zbog pregovora, veæ zbog boljeg života graðana obje zemlje. “Tu su i transportne mreže, energetika, poljoprivreda, trgovina, kretanje kapitala, obrazovanje, nauka, istraživanje i razvoj – gotovo sve oblasti koje su pokrivene poglavljima o kojima se pregovara sa EU. Sigurna sam da æe pregovori samo biti instrument da ovi potencijali saradnje budu i više iskorišæeni”, navela je Mišèeviæ. Ona je kazala da sa crnogorskim šefom Pregovaraèkog tima, Aleksandrom Andrijom Pejoviæem, ima izuzetnu komunikaciju i saradnju. “Èesto se konsultujemo kako u vezi sa iskustvima Crne Gore koja je veæ odmakla u pregovorima, tako i u vezi sa potencijalnim naèinima saradnje i meðusobne podrške u procesu pregovora. Spremamo se, èlanovi Pregovaraèkog tima, da posjetimo Podgoricu i razgovaramo sa kolegama koji su sa crnogorske strane veæ imali iskustva iz kojih možemo mnogo da nauèimo”, saopštila je Mišèeviæ. (kraj) boj