Podgorica, (MINA) – Nevladina organizacija (NVO) Montenegro International podnijela je danas Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. U inicijativi se navodi da je Skupština Crne Gore 28. decembra “usvojila” Zakon na sjednici na kojoj nije imala Ustavom i Poslovnikom o radu Skupštine potrebnu većinu za usvajanje bilo kojeg pravnog akta. Iz MI su kazali da se u trenutku izjašnjavanja o Zakonu bilo prisutno 39 poslanika skupštinske većine, dok se jedna poslanica izjašnjavala putem video linka što je, kako su naveli, u suprotnosti sa članom 91 Ustava. U inicijativi se navodi da je za preostalog 41 poslanika koji bi činio legalnu skupštinsku većinu za usvajanje Zakona, s obzirom na prethodno konstatovanu ostavku jednog poslanika, bilo potrebno da Državna izborna komisija (DIK) izda Uvjerenje o izabranom poslaniku, što se nije dogodilo do trenutka kada se Skupština izjašnjavala o Zakonu. „U nedostatku kvoruma za legalno odlučivanje, Skupština je samovoljno i protivzakonito preuzela nadležnost DIK-a i, opet nezakonito, jednu građanku koja je bila kandidat na izbornoj listi “jedne koalicije” proglasila za poslanika, pokušavajući na takav način da stvori privid prisustva potrebne većine za donošenje odluka“, akže se u inicijativi. Iz MI podsjećaju da je Skupština 20. januara ponovo glasala za taj Zakon, i ponovo je, kako su naveli, presudni glas za njegovo “usvajanje” bio glas građanke kojoj DIK nije izdao Uvjerenje o izabranom poslaniku. “Ukoliko bi se nastavila primjena Zakona donijetog na neustavni i protivpravni način, to bi predstavljao uvod u pravnu anarhiju, bila podrška svakom organu i tijelu da svojevoljno i protivpravno donosi odluke na način suprotan normativnim aktima i u pravnom i društvenom sistemu Crne Gore bi nastale neotklonjive štetne posljedice“, smatraju u MI. Zato je, kako su naveli, od posebnog značaja i hitnost razmatranja inicijative i donošenje odluke Ustavnog suda da Zakon nije usvojen na način i po postupku definisanim Ustavom i Zakonom, pa kao takav ne može prozvoditi pravno dejstvo niti opstati u pravnom saobraćaju države. U inicijativi MI osporava se i ustavnost i zakonitost članova 7 i 19. Zakona. Iz te NVO su kazali da član 7, i sa njim povezani član 5, nije u skladu sa Ustavom Crne Gore i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava. „On je diskriminatorski, paušalan i ostavlja ustavno-pravno nedopustiva diskreciona ovlašćenja nadležnom ministarstvu u odnosu na elementarna prava i princip ravnopravnosti vjerskih zajednica u Crnoj Gori“, smatraju u MI. Kako su kazali, isti član sadrži apsolutno laičku i u uporednom pravu nepoznatu formulaciju, da se u Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica mogu upisati i one zajednice čiji je pravni subjektivitet prepoznat i priznat od državnih organa u pravnom sistemu. „Pored potpuno neprihvatljivog principa, koji ova odredba sadrži, a to je da se zakonom otvori prostor da bi se podzakonskim aktom, ili diskrecionim pravom nadležnog ministarstva, konstituiše pravni subjektivitet, ista odredba, u samo jednoj rečenici, sadrži višestruku povredu Ustava, međunarodnog prava i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navode iz MI. Prema njihovim riječima, članom 19 Zakona vrši se diskriminacija vjerskih zajednica u Crnoj Gori, umjesto da se poštuju ustavne norme o jednakosti svih. „U suprotnosti sa Ustavom Crne Gore je i brisanje članova 62-64 prethodnog Zakona”, navodi se u inicijativi. MI je zatražila od Ustavnog suda da, u skladu sa svojom nadležnošću, donese naredbu o obustavi izvršenja osporenih članova Zakona, do konačne odluke suda, jer bi njihova primjena, kako su naveli, legalizovala princip diskriminacije između vjerskih zajednica a time i diskriminaciju i ukidanje garantovanih sloboda i prava njihovih vjernika. „Legalizovala protivpravne radnje otuđenja državne imovine i kulturnog blaga Crne Gore u ime i za račun vjerske zajednice koja nema pravni subjektivitet u Crnoj Gori, koja je vjerska zajednica druge države i iz kojih razloga to kulturno blago može biti bespovratno otuđeno“, dodaje se u inicijativi. (kraj) gop