Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Proizvoðaèi biljaka u zaštiæenom prostoru u Crnoj Gori posljednjih dana imaju velike probleme sa sušom, a zamjerke imaju i na Projekat institucionalnog razvoja i jaèanja crnogorske poljoprivrede (MIDAS) koji ne tretira sisteme za navodnjavanje. Izvršni direktor kompanije Ekoplant i potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) za poljoprivredu, Željko Vidakoviæ, kazao je da Crna Gora spada u zemlje koje imaju najmanju površinu pokrivenu sistemima za navodnjavanje. “Ove godine program MIDAS nije tretirao sisteme za navodnjavanje, jer navodno neki od tih kreditora ili donatora ne prihvataju da kreditiraju takve naèine pomoæi poljoprivrednicima, pa je preko tog projekta nemoguæe nabaviti sisteme za navodnjavanje”, rekao je Vidakoviæ agenciji Mina-business. Investicije koje se kroz MIDAS prijekat podržavaju su, kako je podsjetio, nabavka nove poljoprivredne opreme i mehanizacije, izgradnja i rekonstrukcija objekata sa pripadajuæom opremom, nabavka sadnog materijala i priplodne stoke, ali ne i sistemi za navodnjavanje. Visina podrške iznosi 50 odsto od prihvatljivih investicija. Minimalan iznos investicije je pet hiljada EUR, a maksimalan 70 hiljada EUR. Vidakoviæ je dodao da proizvoðaèi skoro svake godine “kubure” sa sušom, ali i da su spremni na ekstremne temperature, jer je takvo podneblje. “Pomoæ koju dobijamo je vrlo mala, posebno od Opštine Podgorica koja je najbogatija i koja ima najveæi budžet, a za poljoprivredu najmanje izdvaja”, poruèio je Vidakoviæ. Njegova kompanije, Ekoplant, je zbog visokih temperature uvela dežurstva za brigu o navodnjavanju i zaštiti od požara. “Požare mogu izazvati mještani koji èiste i pale napuštene livade i meðe, tako da smo u cilju zaštite uveli dežurtsva”, rekao je Vidakoviæ. Sistem za navodnjavanje u Ekoplantu je “kap po kap”, jer se na taj naèin, kako kaže, štedi voda i dovodi do svake biljke. “Temperatura u plasteniku i pored promaje doðe i do 50 stepeni, što svakako škodi i smeta biljkama”, rekao je Vidakoviæ. Predsjednik Udruženja proizvoðaèa biljaka u zaštiæenom prostoru, Ratko Vujoševiæ, kazao je da je na njegove plastenike, ukupne površine tri hiljade kvadrata, suša posljednjih dana dosta uticala. “To u neku ruku i nije šteta nego je više usporena proizvodnja jer biljke na temperaturi preko 36 stepeni samo vegetiraju i ne rastu, a plodovi se ne poveæavaju. Još je gore na otvorenom prostoru jer ako biljke ne mogu u plastenicima da se održe, onda ne mogu ni na otvorenom gdje je viša temperatura”, objasnio je Vujoševiæ. On je kazao da je štetu od suše u novèanom iznosu sada teško procijeniti, ali da se to može najbolje objasniti po plodu koji je biljka trebalo da rodi, a nije mogla zbog visokih temperatura. “Ako je po jednoj biljci gubitak ploda jedan i po kilogram, to se posebno odrazi kod nekoga ko ima sedam ili 15 hiljada biljaka, onda je šteta veæa”, objasnio je Vujoševiæ. Prema njegovim rijeèima, preventiva se ogleda u posipanju teènog kreèa preko folije, kako sunce ne bi direktno uticalo na biljku i spržilo je. “Temperatura se ipak ne može smanjiti, veæ samo ublažiti direktni uticaj sunca na biljke. Temperature se u plastenicima zna popeti i do 50 stepeni”, poruèio je Vujoševiæ. On je zakljuèio da æe ova godina biti gora nego prošla i to zbog mnogo drugih faktora, a ne samo zbog nepogoda. (kraj) jlb/bvm