Podgorica, (MINA) - Ribarstvo se ne smije shvatiti samo kao izlov ribe, veæ kao održivi naèin korišæenja ribljeg fonda koji ne remeti njegovu prirodnu ravnotežu, poruèio je predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Velimir Mijuškoviæ na Forumu privrednih komora Jadransko-jonskog regiona održanom na Krfu. Kako je saopšteno iz PKCG, tema Foruma bila je Jadransko - jonska makroregija: Uloga privrednih komora u novom ekonomskom scenariju. U okviru Foruma, u srijedu su održani okrugli stolovi za ribarstvo i akvakulturu, poljoprivredu, žensko preduzetništvo, transport, turizam i zaštitu životne sredine, kao i radne grupe za upravljenje projektima Evropske unije. „Predsjednici komora Jadransko - jonskog regiona potpisali su Deklaraciju o Mediteranskoj ishrani, kojim su se ove asocijacije privrednika obavezale da æe podsticati i zastupati ovaj naèin ishrane u svojim zemljama“, kaže se u saopštenju. Mijuškoviæ je, kako se navodi, bio koordinator okruglog stola za ribarstvo i akvakulturu, a tema je bila „Upravljanje inovativnim pomorskim i morskim rastom”. On je kazao da je ribarstvo od posebnog znaèaja za ekonomski razvoj pomorskih zemalja, pa time i Crne Gore, koja raspolaže vrijednim, a nedovoljno iskorišæenim resursima u ovom sektoru. Prema njegovim rijeèima, uloga ribarstva nije zanemarljiva ni u socijalnom i kulturnom smislu. Crna Gora je, kako je naveo, usvajanjem Strategije razvoja ribarstva 2006. godine, postavila temelje reformi u ribarskom sektoru, definisala jasne razvojne ciljeve i naèin postepenog usklaðivanja sa Zajednièkom ribarskom politikom EU. „Svjesni smo da se ribarstvo ne treba i ne smije shvatiti samo kao izlov ribe, veæ kao održivi naèin korišæenja ribljeg fonda koji obezbjeðuje i ne remeti njegovu prirodnu ravnotežu“, naglasio je Mijuškoviæ. Stoga, smatra on, treba snažno podržavati ideju o održivom ribolovu u vodama Mediterana. „Posebno u vodama Jadranskog mora, koje je možda i najugroženiji dio Mediterana, i gdje do sada nije postojala ujednaèena regionalna i multilateralna politika koja bi ovo pitanje tretirala na pravi naèin“, naveo je Mijuškoviæ“, rekao je Mijuškoviæ. Prema njegovim rijeèima, s obzirom na ogroman pritisak na obalno podruèje, akcioni planovi u ribarstvu i marikulturi, a i ostale djelatnosti na obali, moraju biti strogo usaglašeni sa prostornim, kao i planovima upravljanja. „Jedino na taj naèin, integrisanim pristupom, izbjeæi æemo konflikte, preklapanje aktivnosti i neravnomjeran razvoj djelatnosti“, smatra Mijuškoviæ. On je dodao da je za implementaciju buduæe strategije bitno ukljuèivanje svih zainteresovanih subjekata i njihovo povezivanje, i da je neophodno ojaèati aktivnosti na formiranju klastera, kako u okviru samog ribarstva i marikulture, tako i povezivanjem sa drugim sektorima, kao na primjer turizmom. „Formiranje klastera ne treba samo posmatrati u okviru jedne države, veæ u makro regiji, odnosno regionalno uvezivanje zaintersovanih subjekata, i na taj naèin njihovo ojaèavanje za nastup na treæim tržištima“, ocijenio je Mijuškoviæ. Prema njegovim rijeèima, Crna Gora svoju šansu vidi u proizvodnji ekološki zdrave hrane, kao što je riba ulovljena na principima održivog ribolova i uzgoj baziran na nauèno potkrijepljenim preporukama. „Takav proizvod želimo za Crnu Goru, takav brend želimo da ponudimo našim turistima. To je održiva buduænost ovog regiona“, zakljuèio je Mijuškoviæ. (kraj) gop