PODGORICA, 13. jula (Montena-fax) - “Kao što ni danas, na razvalinama dvije propale Jugoslavije, ni pri iluziji ove, formalno postojeæe, Crna Gora ne može i neæe pristati da u zajednicu evropskih naroda stupi na naèin iz 1918. godine, bez svog nacionalnog imena i bez svoje crnogorske države. Nema, niti može biti Jugoslavije bez svih južnoslovenskih naroda. Nema, niti može biti dvoèlanog jugoslovenstva, osim kako su se izrazili 13. julski ustanici - kao diktata gospodarujuæeg èlana koji, svakako, nije i neæe biti 17 puta manja Crna Gora”, rekao je predsjednik Republike Crne Gore Milo Ðukanoiviæ, govoreæi danas na centralnoj proslavi 60-godišnjice Trinaestojulskog ustanka naroda Crne Gore, prireðenoj u spomen parku Kruševac, u Podgorici. “Takvo shvatanje jugoslovenstva je, uostalom, u posljednjoj deceniji, ispostavilo svoju strašnu cijenu. Više od 200 hiljada mrtvih, više od tri miliona prognanih i raseljenih, zloèini bez broja, jedna razorena zemlja i više nego jedna sramota”, poruèio je šef crnogorske države. Ðukanoviæ je rekao da su “Trinaestojulski ustanici i borci Narodooslobodilaèkog rata, od 1941. do 1945. godine, povratili, u zajednici svih Južnih Slovena najstarijoj balkanskoj državi, Crnoj Gori, državnost koja je oteta i poništena 1918. godine”. “To je bila neugasla težnja u dubini istorijskog biæa crnogorskog naroda. Zato je presudna istorijska zasluga i neprocjenjiv nacionalni doprinos crnogorskih komunista, što im se nièim, pa ni naknadnom pameæu, ne može osporiti”, rekao je Ðukanoiviæ. Ðukanoviæ je istakao da poruka Trinaestojulskog ustanka zraèi i “saznanje da Crna Gora može i mora opstati jedino kao slobodarska i samosvojna, samo kao slobodna i demokratska država ukljuèena u moderne evropske integracije”. Naglasivši da je 13. jul 1941. godine najsvjetliji datum novije crnogorske istorije, nakon 13. jula 1878. godine, kada je Crna Gora u protokolu Berlinskog kongresa upisana kao 27. meðunarodno priznata država, Ðukanoviæ je podsjetio da je tog dana, prije taèno 60 godina - dok je Evropa nijemo i mirno stajala pod fašistièkim barjacima, a Hitlerove elitne armije gotovo bez otpora gutale prostranstvo Rusije - crnogorski narod ustao kao jedan u odbranu svoje istorijske èasti, od fašistièkog okupatora. “U zoru, 13. jula 1941. godine, zapucala je Stara Crna Gora, na Virpazaru i Èevu, i jedinstveno odgovorila cijela Crna Gora od Vasojeviæa do Boke, od Crmnice do Pljevalja, od mora do Durmitora. Za samo nekoliko dana ustanièka vojska narasla je do 32 hiljade ljudi. Osloboðeeno je tri èetvrtine teritorije Crne Gore”, podsjetio je Ðukanoviæ i istakao da je Crna Gora, u julu 1941. godine, pored Engleske i Sovjetskog Saveza bila jedina ustanièki organizovana, ratujuæa strana protiv fašistièkih sila Osovine. “Najmanje je današnjoj Crnoj Gori – podosta još bratstvenoèkoj i plemenskoj – do preturanja kostiju i po kostima. Neka svi uèesnici ‘revolucionarnog rata’ 1941. – 1945. poèivaju u miru. Pomirenje je obavljeno, i zemljom i istorijom. Ali – ostajuæi vjrna prema svakoj tragiènosti – Crnoj Gori ne može dozvoliti da se, ispod ljudske ruke pomirenja, povampiruje istorijski odbaèena prošlost i nudi za buduænost, da se kao pomirenje promièe podvala ideološke i polititèke rehabilitacije onih koji su u revoluciji stajali u istim redovima sa okupatorom protiv sopstvenog naroda. Ne zato da bismo prozivali mrtve, veæ da bi saèuvali smisao žrtve za slobodu Crne Gore”, istakao je Ðukanoviæ, istièuæi da je antifašizam bio i ostao najveæa društvena, civilizacijska i duhovna tekovina Evrope 20. vijeka, te da se na temeljima antifašizma gradi nova, moderna Evropa, gdje je i buduænost savremene Crne Gore. Istièuæi da se danas – poslije 83 godine od nasilnog ukidanja crnogorske države, i 60godina kako su Trinaestojulski ustanci obnovili državne temelje Crne Gore i povratili njeno državno i nacionalno dostojanstvo – Crna Gora nalazi na pragu konaène obnove svoje državnosti, te da je bilo uspona i padova minulih decenija, nasrtaja na ime crnogorsko, na državno biæe Crne Gore, Ðukanoviæ je rekao da se, ipak, nijes posustalo, niti zalutalo na balkanskoj vjetrometini ovog vremena. “Ne možemo ni zalutati, kada smo èvrsto na antifašistièkom tlu, koje su oslobodili trinaestojusli ustanci i saèuvali njihovi sljedbenici. Na današnjim generacijama u Crnoj Gori je da dovrši to istorijsko djelo. Na nama je da budemo dostojni svoje slavne istorije, i onih koji su je ispisivali svojom krvlju i svojim djelom, i udarili sigurne temelje savremene i buduæe Crne Gore”, poruèio je Ðukanoviæ, odajuæi poèast i vjeènu zahvalnost crnogorskim ustancima od 13. jula 1941. godine. (kraj) 100.004MNA