PODGORICA, 10. jula (Montena-fax) - “Ubrzavanje reformi, oèuvanje ekonomsko–socijalne stabilnosti, uz podsticaj preduzetništva, snaženje funkcija pravne države, i priprme za organizovanje referenduma o državno-pravnom statusu, kljuèni su zadaci koji stoje pred aktuelnom vlašæu u Crnoj Gori” – rekao je predsjednik Republike Crne Gore Milo Ðukanoviæ, na današnjoj pres konferenciji. Predsjednik Ðukanoviæ je rekao da je slijed dogaðaja koji su se desili od njegovog prethodnog susreta sa novinarima u Podgorici, do današnjeg, potvrdilo njegovu konstataciju “da je Crna Gora politièki zrelo i stabilno društvo, èvrsto na putu reformi, demokratije i integracije, nezaobilazan partner u politièkom životu zemlje, i faktor mira i stabilnosti u regionu, prepoznatljiv u Evropi i u svijetu”. U uvodnom izlaganju na današnjoj pres konferenciji, koje prenosimo u cjelini, predsjednik Ðukanoviæ je rekao: “Uspješno su završeni vandredni parlamentarni izbori, na kojima su demokratske snage na liniji navedenih programskih opredjeljenja, za èije je ostvarenje preduslov obnova crnogorske državnosti, ostvarile znaèajnu pobjedu. Po prvi put nakon gotovo jednog vijeka konstituisana je kritièna masa veæinske spremnosti da se preuzme odgovornost za vlastitu buduænost i državni i ukupan razvoj Crne Gore, u skladu sa savremenim evropskim kretanjima. Izbori su potvrdili i politièku podijeljenost crnogorskog društva oko državno – pravnog statusa, koja u novom demokratskom ambijentu ne nosi sobom iskljuèivost i antagonizme koji su kroz istoriju skupo koštali Crnu Goru. Novina je na crnogorskoj politièkoj sceni znaèajan politièki konsenzus o evropskoj buduænosti Crne Gore, što su u predizbornoj kampanji zasupale i vlast i opozicija. Retrogradne snage koje su ostale dosljedne promiloševiæevskom antizapadnom raspoloženju u Crnoj Gori praktièno su marginalizovane. Konstituisan je novi Parlament u kojem partije, opredijeljene za obnovu nezavisnosti Crne Gore i za integracije na evropskim osnovama, imaju 57 odsto posalnièkih mjesta. Izabrana je i nova Vlada demokratskih koalicija “Pobjeda je Crne Gore” na osnovu postizbornog sporazuma sa Liberalnim Savezom u saradnji u vršenju zakonodavne i izvršne vlasti. Sporazumom su precizirani uslovi saradnje na vrijeme od jedne godine, koji se prvenstveno odnose na preuzete obaveze za organizovanje referenduma o državno-pravnom satusu Crne Gore, kao i na dalje obaveze u realizaciji ekonomskih i demokratskih reformi. Politièku realnost u Crnoj Gori u dobroj mjeri odreðuje stanje još uvijek neriješenih odnosa Crne Gore i Srbije, kao i stavovi Meðunarodne zajednice s tim u vezi. Na to su uticali i neki objektivni razlozi, koji meðutim nijesu presudni za brže iznalaženje trajnog rješenja. Nakon promjena u Beogradu, u oktobru prošle godine, uslijedili su izbori u Srbiji, pa zatim, krajem aprila ove godine, u Crnoj Gori. I to vrijeme se, ipak, moglo racionalnije iskoristiti u obostranom interesu, da je bilo više spremnosti kod vladajuæih krugova u Beogradu. Dio tih krugova, i to ne bilo kojih, transparentno, i na sve druge naèine, maksimalno je preferirao, podsticao, i podstièe podjele u Crnoj Gori, pod plaštom borbe za oèuvanje zajednièke države. Iako su na srbijsnkoj politièkoj sceni u DOS-u evidentne odreðene podjele, stièe se utisak da se crnogorsko pitanje drži otvorenim kao najaèi kohezioni faktor. Glavni promoter tragiène politike, koja je dovela do èetiri ratna sukoba, do desetina hiljada mrtvih i stotina hiljada prognanih na prostoru bivše Jugoslavije, nakon 12-togodišnje vladavine, napokon se našao pred Haškim tribunalom. Dojuèerašnje njegove pristalice u Crnoj Gori, danas koalicioni partneri nove vlasti u Beogradu, zbog tog dogaðaja, izazvali su pad tzv. Savezne vlade. Meðutim, to praktièno nije imalo nikakvih politièkih, niti drugih refleksija na situaciju u Srbiji i Crnoj Gori. To najbolje pokazuje kapacitet te Vlade, i smisao postojanja savezne države. Nakon višemjeseène euforije zbog rušenja Miloševiæa, i nekritièkog obezbjeðenja demokratske legitimacije svim strukturama nove vlasti u Beogradu, iz Meðunarodne zajednice se realnije gleda na postimoševiæevsku eru u Srbiji. Ipak, nespremnost Meðunarodne zajednice u tom periodu da suštinski sagleda odnose Crne Gore i Srbije, kao i u regionu u cijelini, i javno zalaganje za status quo, odnosno oèuvanje jugoslovenske federacije, negativno je uticalo na raspoloženje ljudi u Crnoj Gori. Naši politièki protivnici, potpomognuti beogradskom propagandom, vješto su to prikazivali kao podršku Meðunarodne zajednice njihovim stavovima. To se èesto javno manifestovalo kao svojevrsni paradoks, da oni koji su do juèe bili zakleti neprijatelji Zapada, i koji su i danas protiv poštovanja odreðenih standarda zapadne demokratije, uživaju podršku tog istog Zapada. Za dalji tok demokratskih procesa u Crnoj Gori važno je što se, u posljednje vrijeme, kod jednog broja kljuènih zapadnih partnera, sve jasnije uviða taj nonsens. Rezerve prema crnogorskom demokratskom projektu od strane Zapada i drugih meðunarodnih faktora dobrim dijelom su posljedice odsustva konstruktivnih ideja za rješenje kosovskog problema, i albanskog pitanja u cjelini. Sve je to potpomognuto i plasiranjem teze o domino efektu u regionu kao moguæoj posljedici projekta crnogorske nezavisnosti. Period nakon izbora do konstituisanja nove Vlade u Crnoj Gori raznim propagandnim manipulacijama korišæen je za dezavuisanje demokratskih procesa u Crnoj Gori. Ponovo su - što je inaèe veæ postala praksa kada su god u Crnoj Gori ju toku znaèajni politièki dogaðaji - plasirane prièe o švercu i kriminalu, a nije se prezalo ni od toga da se protivljenje SNP-a donošenju zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, koji je DOS-ov koalicioni partner, imputira zvaniènoj Crnoj Gori, u pojedinim zapadnim zemljama. Bilo je i pokušaja od strane beogradske diplomatije da se Crna Gora, kod znaèajnih zapadnih partnera, predstavi kao partner koji nije za dijalog, i koji želi problem odnosa sa Srbijom da rješava unilateralnim potezima. Pogodno tle za ovakve manipulacije predstavljalo je i ponašanje rukovodstvo LSCG prema pobjednièkoj koaliciji, iako su Liberali naš prirodni partner na projektu obnove crnogorske države. Na tok i brzinu demokratskih procesa u Crnoj Gori utièu i autentièni unutrašnji problem. Još uvijek je jak blok politièkih snaga koje se opiru novim procesima. Jedan dio tih snaga su jugonostalgièari, koji se teško mire sa èinjenicom da je ideja jugoslovenstva potrošena 90-tih godina prošlog vijeka. Drugi, znaèajni manji, ali agresivniji dio, èine pobornici srpskog nacionalizma, dok je treæi dio, gdje se mogu svrstati i djelovi prve dvije grupe, protiv demokratskih promjena, zbog straha od novog, i neizvjesnoti što nose i mogu donijeti novi tokovi u Crnoj Gori. Sve ovo pokazuje teškoæe i probleme sa kojima je demokratska Crna Gora suoèena u procesu sprovoðenja reformi, demokratizacije društva, i zaokruženja svog državnog projekta. Istovremeno, to potvrðuje snagu tog projekta, i nezaustavljivosti Crne Gore na evropskom putu. Najvežnije je da su konstituisani novi organi izvršne i zakonodavne vlasti, u èijim sastavima dominiraju novi, energièni, reformski opredijelni ljudi, spremni da tim procesima daju potrebnu svježinu i dinamiku. Ubrzavanje reformi, oèuvanje ekonomsko–socijalne stabilnosti, uz podsticaj preduzetništva, snaženje funkcija pravne države, i priprme za organizovanje referenduma o državno-pravnom statusu, kljuèni su zadaci koji stoje pred aktuelnom vlašæu u Crnoj Gori. Dosadašnji rezultati po planu reformi predstavljaju solidnu osnovu za njihvoo intenziviranje. Napravljeni su krupni iskoraci na planu budžetskih reformi, kao i reformi monetarnog i spoljnotrgovinskog sistema. Stvorene su sve pretpostavke, uz pomoæ meðunarodnih eksperata, za odivjanje transparentnog procesa i tenderske privatizacije. Vrše se ozbiljne pripreme za reformu pravosuða i državne uprave, sistema obrazovanja, poreskog i bankarskog sistema. Oèuvanje socijalne stabilnosti jedan je od kljuènih prioriteta Vlade i svih državnih organa. Brže nego do sada, moraju se naæi socijalno podnošljiva rješenja za najugroženije slojeve društva: za nezaposlene, kao i zaposlene u jednom broju preduzeæa koja dugo ne rade, ili rade sa bitno reduciranim kapacitetima. Vlada bi hitno morala naæi mehanizme za uveæanje i koncentrisanje sivh finansijskih potencijala u cilju stimulisanja preduzetništva , odnosno kreditiranja novih programa za produktivnije zapošljavanje. Takoðe, moraju se, sinhornizovano sa nadležnim sudovima, naæi rješenja za presjecanje agoenije u veæem broju preduzeæa koja su dugo u postupku steèaja. Vjerujem da jedan od prioriteta Vlade mora biti i redefinisanje i ažuriranje socijalnog programa, s ciljem da se njegovo dejstvo fokusira na kategorije socijalno najugroženijeg stanovništva, i da se tim kategorijama obezbijedi egzistencija do otvaranja neke perspektivnije i dostojanstvene alternative. Stvarnje socijalno stabilnog ambijenta u društvu osnovni je preduslov za uspjeh reformi i državnog projekta. To podrazumijeva i efikasnije ostvarivanje funkcije pravne države. Povoljna je okolnost što više nema opasnosti od ratnih tenzija. Sada moramo graditi efikasniju državnu prilagoðenu mirnodopskom, demokratskom razvoju. Efikasnost države mjeriæe se i spremnošæu da se na profesionalno odgovoran i moralno beskompromisan naèin reaguje na razne vidove nezakonitog ponašanja, koja neizostavno prate tranzitorni razvoj našeg društva. Pored ovih prioritetnih ciljeva, jedan od glavnih zadataka državne politike u narednom periodu biæe kvalitetno organizovanje priprema za referendum. Raèunam na politèku zrelost svih relefantnih aktera na politièkoj sceni Crne Gore da se ovom zadatku pristupi na najodgovorniji naèin. To podrazumijeva kvalitetan i suštinski dijalog unutar Crne Gore, otvoren dijalog sa Srbijom, kao i stalnu komnukaciju sa Muðunarodnom zajednicom. Vjerujem da imam demokratskih kapaciteta u Crnoj Gori da bez obzira na politièke razlike doðeno do konsenzusa oko normativnih rješenja za pripremu referenduma, i da svi doprinesemo smanjenju politièkih tenzija, u najboljem interesu države Crne Gore i svih njenih graðana. Na taj naèin stvoriæemo atmosferu da se ishod referenduma smatra najdemokratskijim naèinom postizanja trajnog rješenja,a ne politièkim danom “D” u Crnoj Gori. Paralelno sa tim organizovaæemo razgovore sa relevantnim predstavnicima vlasti u Beogradu, u dobroj vjeri da doðemo do rješenja u obostranom interesu, na demokratski naèin. Vjerujem da æe u Srbiji jaèati demokratski procesi u pravcu okretanja sebi, sopstvenim problemima, i traženju najboljih puteva za evropsku buduænost Srbije. Kao što vjerujem da æemo u procesu demokratskih dijaloga doæi do dogovora, ili na civilizovan naèin do zakljuèka da dogovora nema. Unutrašnji dijalog u Crnoj Gori, naša puna posveæenost jaèanju sopstvene stabilnosti, i na taj naèin globalnoj bezbjednosti regiona, kao i traženje rješenja meðusobnih odnosa sa Srbijom politièkim sredstvima, na transparentan naèin, odrediæe i pozitivan odnos Meðunarodne zajednice prema Crnoj Gori. Za kvalitetno organizovanje svih ovih aktivnosti potrebno nam je strpljenje, meðusobno povjerenje, i vrijeme. Smatram da nema nikakve potrebe za ishitrenim i jednostranim potezima. Ova generacija politièara u Crnoj Gori, bez obzira koju politièku opciju preferira, ali prije svega aktuelna vlast, više nema pravo na grešku. Radi se o pitanjima i ciljevima od sudbinskog znaèaja za buduænost države Crne Gore, i generacija koje æe živjeti u njoj. Siguran sam da imamo i htjenje, i politièke volje, i znanja, i odluènosti da svi zajedno odgovorimo istorijskim izazovima pred kojima je danas Crna Gora” – zakljuèio je Milo Ðukanoviæ, u svom uvodnom izlaganju na današnjoj redovnoj konferenciji za novinare, prireðenoj u Podgorici. (kraj) 99815MNA